Aktivisti upozoravaju: Balkanski ugalj nema budućnost!

Aktivisti upozoravaju: Balkanski ugalj nema budućnost!

Balkanske države i Ukrajina čine “žznačajne investicije” u svoje termoelektrane jer tako prodaju jeftino proizvedenu električnu energije Evropskoj Uniji, dok zemlje članice pokušavaju da smanjuju zavisnost od ruskog gasa. Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija i Ukrajina planiraju izgraditi novih 14,82 GW novih postrojenja na ugalj od kojih će većina biti dodatak na

Balkanske države i Ukrajina čine “žznačajne investicije” u svoje termoelektrane jer tako prodaju jeftino proizvedenu električnu energije Evropskoj Uniji, dok zemlje članice pokušavaju da smanjuju zavisnost od ruskog gasa.

Bosna i Hercegovina, Makedonija, Kosovo, Crna Gora, Srbija i Ukrajina planiraju izgraditi novih 14,82 GW novih postrojenja na ugalj od kojih će većina biti dodatak na već postojeće elektrane, navodi se u studiji nevladine organizacije CEE Bankwatch.

Ove države su članice Energetske zajednice i većinu sredstava dobijaju iz EU fondova. Nove reforme bi trebale biti predložene od strane EU na sastanku u junu u Beču i da budu usvojene do oktobra 2015. godine. Ipak aktivisti kažu da su otkrili da EU nema namjeru da priča sa ovim državama o smanjenju emisija i zaštiti okoliša zbog uvoza električne energije.

Sporazum o energetskoj zajednici nema u principu neke restrikcije za uvoz električne energije, ali članstvo podrazumijeva da se moraju pridržavati neka ekološka pravila. Evropska mreža za klimatske akcije je pozvala Evropsku Komisiju da iskoristi svoj uticaj i da zaustavi ove zemlje od postajanja “žosnovnih odlagališta prljave energije”.

Nova postrojenja na ugalj u Srbiji, Crnoj Gori i Ukrajini nisu dovoljno tehnološki napredna da se smanji emisija sumporovih oksida, a ove tehnologije u EU su mandatorne.

Trgovina

CER (Center for European Reform) je rekao da ove države imaju nepravednu trgovinsku prednost, a to je da nisu primorane da koriste skuplje tehnologije za smanjenje emisija koje se moraju koristiti u EU. CER želi da EU iskoristi trgovinski zakon i da se blokira uvoz iz ovih država na osnovu zdravlja i zagađenja koje ugalj predstavlja za Evropu.

CER je također dodao da zemlje članice EU ne bi trebale kupovati električnu energiju od država koje ne ispunjavaju standarde EU u pogledu zaštite okoliša. Srbija, Crna Gora i Ukrajina su članice Svjetske trgovinske organizacije (WTO) kao što je i EU.

članovi WTO su u mogućnosti da nesmetano uvoze od drugih članova, osim ako to nije zdravstveno ili okolinski zabranjeno. U narednom periodu Evropska Komisija će razgledati situaciju i vidjeti da li su ispunjeni svi kriteriji za uvoz iz ovih država.

Zagađenja iz susjednih država mogu naškoditi ljudima iz drugih država i imati značajan uticaj na zdravlje i ekonomiju. The Health and Environment Alliance (HEAL) je pronašla da je u Srbiji više od 10.000 ljudi prerano umrlo zbog izloženosti ozonu i prljavštini u 2010. godini. HEAL također procjenjuje da zdravstveni troškovi u Srbiji zbog zagađenja iz postrojenja na ugalj iznose 4,98 milijardi eura godišnje. Srbija ima drugu najvišu stopu prerane smrti u Evropi.

Energetska unija

Prema CER-u Srbija, Crna Gora i Ukrajina znatno povećavaju korištenje uglja. To je dijelom i da se iskoristi plan EU o energetskoj uniji. Energetska unija je strategija EU na jačanje otpornosti na nestašice energije. Kao prvi dio plana je da se smanji ovisnost o ruskom gasu, a to mogu iskoristiti najviše ove države sa svojom energijom iz uglja.

Pitanja pristupanja energetskoj uniji

Planovi energetske unije su ipak na gasu, a ne na uglju. Glavni cilj strategije je da se EU okrene prema nisko karbonskoj ekonomiji. Prema tome može se zaključiti da sadašnja ulaganja u ugalj u zemljama Balkana mogu samo donijeti probleme u budućnosti.

Da bi pristupili EU ove balkanske države moraju da usvoje okolišne i klimatske politike. Procjena je da bi Srbija morala da potroši 10,5 milijardi eura da donese EU zakone i odluke. Srbija se nada ulasku u EU 2022. godine, a Crna Gora 2020. godine, a svoje emisije bi onda trebale smanjiti do 2030. godine kao i sve ostale države članice. Lideri EU su se nedavno složili da postave cilj smanjenja emisija od 40% u odnosu na svoje emisije iz 1990. godine.

Balkanske države još nisu usvojile politiku cijena uglja

Trenutna cijena emisione dozvole u EU košta 5 eura po toni i postojeće elektrane na gas i ugalj o ovoj regiji bi koštale vlast oko 575 miliona eura godišnje. Planirana nova postrojenja na ugalj bi dodatno koštali 133-317 miliona eura godišnje. Ako cijena emisione dozvole skoči na 30 eura po toni ugljen dioksida, što se i očekuje da će se desiti od 2025. godine, u ovom regionu bi se godišnje izdvajalo 790 miliona do 1,9 milijardi eura svake godine.

U pregledu se može vidjeti šta bi ulazak u Evropsku Uniju značio za balkanske države. Ovdje definitivno spada i Bosna i Hercegovina. Zamislite koliko bi godišnje morali izdvajati iz naših džepova da se plate sve emisione dozvole za naše termoelektrane, kolika bi bila cijena električne energije i koliko bi na kraju svi građani ispaštali. Potrebno je više ulagati u obnovljive izvore energije i potrebno je smanjivati emisije na vrijeme. Naša država ima dovoljno potencijala da smanjuje korištenje uglja za proizvodnju energije, samo je potreban višegodišnji plan koji bi doveo do toga.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply