Bez održivosti sistema, upitno dalje investiranje vodne infrastrukture u BiH

Bez održivosti sistema, upitno dalje investiranje vodne infrastrukture u BiH

Svjetska banka u BiH i druge međunarodne finansijske institucije neće više razmatrati finansiranje vodnih infrastrukturnih projekata ukoliko se ne osigura njihova održivost, istaknuto je tokom današnje 3. Konferencije: održivo upravljanje vodama – vodosnabdijevanje, odvodnja i tretman otpadnih voda u BIH u okviru međunarodnog sajma energetike, voda i okoliša RENEXPO® BIH koji se održava u Sarajevu.

Pored modernizacije opreme, za efikasno operativno funkcionisanje preduzeća potrebno je više kompetentnosti kadrova. Da bi se u narednih 20 godina ostvarile zacrtane vodne politike, ulaganja su procijenjena na 3,66 milijardi eura, od čega 38% za projekte vodosnabdijevanja, a 62% za zbrinjavanje otpadnih voda. Ključni donator u sektoru voda je EU.

Svjetska banka u BiH je u proteklom periodu bila puno angažovana na pomoći lokalnim zajednicama i komunalnim preduzećima i generalno Bosni i Hercegovini da unaprijedi svoju situaciju kada je u pitanju prečišćavanje otpadnih voda i zaštita okoliša u BiH koja je prilično zaostajala za drugim zemljama.

Igor Palandžić, stručnjak za upravljanje vodama u Svjetskoj banci BiH kazao je u izjavi za portal Akta.ba da Svjetska banka ima dugu historiju finansiranja ovih aktivnosti, počevši finansiranja izgradnje uređaja za prečišćavanje voda u Butilama 1984. godine. što je bio prvi projekat Svjetke banke u svijetu u zaštiti okoliša.

“Dakle imamo historiju, tako želimo i nastaviti, ali mora se promijeniti način funkcioniranja ovog sektora. Svi moraju biti svjesni da ovo nije nešto što zavisi samo od komunalnih preduzeća i vodovoda, već svi imaju svoju obavezu i odgovornost da pomognu ovom sektoru”, kazao je on.

Navodi da je Svjetska banka uradila institucionalni pregled, uočila probleme i pružila prijedloge za rješavanje. “Oni moraju da obuhvate sve nivoe vlasti u BiH, od opština, kantona, entiteta do komunalnih preduzeća. Spremni smo finansirati ovaj sektor, ali pod uvjetom da se osigura održivost tih investicija“, ističe Palandžić, dodajući da ne žele opet doći u situaciju da je završeno neko postrojenje za prečišćavanje otpadnih voda, a da ne koristi.

Naglašava da su u pitanju velike investicije kako u izgradnju, tako i u održavanje, zato svi trebamo da razumijemo šta se sa tim dešava i kako to radi.

“S vodosnabdijevanjem je ista stvar. Godine neodržavanja i nečinjenja ni na čemu da se situacija unaprijedi, dovodi do krize koju su građani Sarajeva itekako osjetili”, dodaje on.

Mišljenja da se svi trebaju uhvatiti u koštac sa tim problemima i da rade na njihovom rješavanju. Postoji, kaže, u Bosni i Hercegovini, jako puno stručnih ljudi koji mogu ponuditi odgovore, ali politički lideri moraju da podrže procese i modernizaciju sektora. Na to treba da utiču građani koji najviše osjećaju posljedice nedjelovanja.

Kada je riječ o finansiranju Svjetske banke budućih projekata u ovom sektoru, Palandžić kaže da je trenutno u pripremi novi projekat, odnosno novi kredit, za koji još nije sigurno da li će se implementirati upravo zbog navedenih problema.

“Moramo utvrditi da li se možemo dogovoriti i promijeniti pristup investicijama i izvođenju ovih projekata”, navodi Palandžić, ističući da prije svega žele da pruže podršku za održivost sistema.

Dakle, to nije stav samo Svjetske banke, već cijele zajednice i cijelog sektora, poručio je on.

Ističe i da se mora uspostaviti domaćinski odnos među komunalnim preduzećima, a građani će to prepoznati i biće spremni da preuzmu odgovornosti u tom procesu.

Inače, javni sistem vodosnabdijevanja u BiH pokriva oko 60% stanovništva. Zbog dotrajale, neodržavane infrastrukture prosječna vrijednost gubitaka u mreži je čak 55 posto, a samo tri posto stanovništva je priključeno na prečistače. Usluge su u nadležnosti lokalne uprave sa 142 javna komunalna preduzeća.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu