BiH na prijenosnoj mreži nema niti jednu solarnu elektranu

BiH na prijenosnoj mreži nema niti jednu solarnu elektranu

BiH na prijenosnoj mreži trenutno nema niti jednu solarnu elektranu, kaže Bojan Zečević, šef odjela za strateško planiranje i razvoj Neovisnog operatera sustava BiH (NOS BiH), koji je zajedno sa Elektroprenosom, čini operatora prijenosnog sustava električne energije u BiH. U pogledu tehničkih zahtjeva, mrežni kodeks NOS-a, nema definirane zahtjeve za priključenje solarnih fotonaponskih elektrana te

BiH na prijenosnoj mreži trenutno nema niti jednu solarnu elektranu, kaže Bojan Zečević, šef odjela za strateško planiranje i razvoj Neovisnog operatera sustava BiH (NOS BiH), koji je zajedno sa Elektroprenosom, čini operatora prijenosnog sustava električne energije u BiH.

U pogledu tehničkih zahtjeva, mrežni kodeks NOS-a, nema definirane zahtjeve za priključenje solarnih fotonaponskih elektrana te će u narednom razdoblju biti potrebno izvršiti usklađivanje ovog kodeksa sa pravilnikom Europske mreže operatora prijenosnih sustava (ENTSO).

Iako naša zemlja raspolaže sa značajnim resursima energije i sunčanog zračenja koje se mogu iskoristiti za izgradnju većih kapaciteta za proizvodnju električne energije, kako u fotonaponskim tako i u koncentriranim solarnim elektranama, ona još nije iskoristila ovaj potencijal.

Zečević kao jednu od prepreka u povećanju korištenja ove energije vidi i osiguranje dodatne regulacijske rezerve. Pojašnjava da je solarna energija neupravljivi oblik energije za razliku od hidroenergije.

Nemate dugme kojim možete, kaže, usmjeriti solarnu energiju kao recimo što možete vodu u neku turbinu.

”Dakle mora postojati veći oblik regulacijske energije koja služi da se pokriju odstupanja od planirane proizvodnje. To se postiže osiguranjem dovoljnog iznosa sekundarne rezerve”, ističe naš sugovornik.

Još jedan izazov su poticaji od države za ovu vrstu energije. Analiza tržišta solarnih elektrana je pokazala da su za velik porast novih kapaciteta za proizvodnju električne energije iz solarnih elektrana u svijetu zaslužne značajne poticajne mjere (feed-in tarife), što znači da će njihova veća implementacija u BIH ovisiti upravo od poticajnih mjera i samim tim i državne politike.

U prošle godine urađenoj studiji o utjecaju solarnih elektana na elektro-energetski sustav BiH ističe se da solarne elektrane čija je nominalna snaga veća od 1MW nemaju pravo na poticaj u BIH i ne tretiraju se kao povlašteni proizvođači električne energije, a planirani kapaciteti koji će se poticati do 2020. godine nisu značajni sa aspekta uticaja na elektroenergetski sustav BiH.

U budućem razdoblju predviđa se konstantan trend pada cijene tehnologije potrebne za izgradnju solarnih elektrana, te je moguće da će u bliskoj budućnosti cijena proizvedene električne energije iz solarne energije bila konkurentna na slobodnom tržištu. To bi značilo i ubrzano ulaganje u solarne elektrane, navode stručnjaci.

Kako će se BiH nositi sa izazovom povećanja proizvodnje iz solarne i drugih vidova obnovljive energije ostaje da se vidi no stručnjaci ističu da je, u vremenima velikih energetskih i geostrateških promjena, nerazvijanje i nekorištenje obnovljivih izvora energije znači osuditi zemlju na veću izloženost globalnim promjenama i rizicima u decenijama koje dolaze.

BiH će, kao i druge države članice Energetske zajednice, morati ispuniti ključne zahtjeve Direktive 2009/28/EC o unapređenju korištenja energije iz obnovljivih izvora.

Prema ovoj Direktivi, svaka članica zajednice mora odrediti i poštovati obvezujuće ciljeve potrošnje energije iz obnovljivih izvora do 2020. Nacionalni akcijski planovi za obnovljivu energiju moraju navesti ciljeve po najvažnijim sektorima generacije i potrošnje energije i sadržavati detaljne mjere kojima će se ti ciljevi postići i bez njih neće biti moguće postići ukupni cilj.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply