BiH uskoro dobiva prve energetske zadruge

BiH uskoro dobiva prve energetske zadruge

BiH bi uskoro mogla dobiti prve energetske zadruge. Radi se o efikasanom načinu na koji bi lokalna zajednica mogla preuzeti kontrolu nad lokalnim energetskim resursima i spriječiti dominaciju velikih investitora.

Naime, kada govorimo o obnovljivim izvorima energije jedan od čestih prigovora jest da prilikom realizacije projekata kao što je izgradnja hidroelektrana sama lokalna zajednica gotovo često nema nikakve koristi od takvih projekata.

Robet Pašičko iz Zelene energetske zadruge kaže da se radi se o trendu da se građani sami udružuju i financiranju projekte kao što su fotonaponske eletrane na školama, male hidroelektrane u selima ili formiraju zajedničko biopostrojenje koje bi bilo u vlasništvu građana.

Dodaje da su oni zajedno sa GIZ-om započeli projekt razvoja energetskih zadruga u BiH u kojem žele prenijeti svoja iskustva iz Hrvatske.

Prema njegovim riječima u Hrvatskoj je u dvije godine osnovano 12 energetskih zadruga od kojih je nekih 5-6 napravilo prve projekte.

“Na otoku Krku imamo zadrugu gdje su svih sedam općina, zainteresirana udruženja, građani i Grad Krk zajedno odlučili krenuti u ovu priču. Donesena je i strategija kojom je planirano da će do  2030. Krk biti energetski samoodživ. Već su izgradili fotonaponsku elektranu od 130 KW. Ove godine su kupili 11 punionica za isto toliko električnih automobila koje možete putem aplikacije locirati i koristiti po gradu. Ideja je ta da se udruže svi koji imaju isti interes”, navodi Pašičko.

U Hrvatskoj sada razvijaju neto mjere za fotonapon kako bi se građanima isplatilo postaviti fotonaponske panele na svoj krov.

MOGUĆNOST DA GRAĐANI POSTANU I VLASNICI I PROIZVOĐAČI ELEKTRIČNE ENERGIJE

Ovaj trend je već prisutan u drugim zemljama EU. “Tako danas u jednoj Poljskoj i Velikoj Britaniji dođete u Ikeu i kupite fotonaponski panel koju samo uključite u utičnicu i za sedam minuta ste postali vlasnik i proizvođač vlastite energije”, navodi Pašičko.

Dodaje da će u sklopu projekta na razvoju energerskih zadruga u BiH raditi stručnjaci koji će predložiti izmjenu zakonske regulative u oblasti energetike. S njima će pokušati doći do preporuka koje bi mogle unaprijediti situaciju u ovoj oblasti. Naime, najbitnija star je, smatra naš sugovornik, da postoji regulativa koja dozvoljava korištenje obnovoljivih izvora na ovakav način i koja je poticajna za građane koji žele sami proizvoditi svoju energiju.

“Slovenci su napravili priču oko godišnjeg obračuna napona čime su osigurali da se građanima isplati postaviti fotonaponske panele. Kada to napravite ljudi će ići u tom smijeru i postati, ne samo potrošači nego i proizvođači”, navodi on.

“Projekt je krenuo i u BiH. Ideja nam da se jave općine, udruge i svi koji su zainteresirani da se jedan takav projekt realizira u njihovoj lokalnoj zajednici. Rado ćemo sa njima krenuti u tu priču, ali mora postojati interes lokalne zajednice za to”, kaže naš sugovornik.

POTREBNA IZMJENA ZAKONSKE REGULATIVE

Iskustva Cipra pokazuju da je, nakon što je donesena regulativa, skoro preko noći, 80.000 kućanstava stavilo fotonopone. Švedska je uvela nultu stopu poreza na svu energiju proizvedenu iz fotonapona.

Prema riječima Vedada Suljića, voditelja odjela za okoliš konzultantske kompanije CETEOR-a, u EU je prisutan trend da se u energetske projekte ulaže sve više kapital građana.

Za razliku od tog trenda bh. građani još uvijek novac drže u bankama. Naime prema podacima Centralne banke bh. građani imaju nekoliko milijardi KM štednje u bankama.

Suljić smatra da država i biznis modeli moraju smisliti način na koji će privući ta privatna sredstva.

Dodaje da podatak da 12 miliona građana EU sami proizvode svoju električnu energiju govori da je to moguće uraditi ako se donesu potrebni propisi.

Azrudin Husika, predstavnik nevladine organizacije REIC, koja se bavi edukacijom vezanom za okoliš i održivi razvoj, navodi da su energetske zadruge jedan od alata kako maksimizirati postojeće poticaje koji se u BiH dodjeljuju za korištenje obnovljivih izvora energije.

LOKALNA ZAJEDNICA GOTOVO ČESTO NEMA NIKAKVE KORISTI OD  PROJEKATA OIE

”Sada imamo priličan nonsens jer svi mi plaćamo naknade za energiju iz obnovljivih izvora, a sa druge strane te naknade idu investitorima koji su dosta bogatiji od građana od kojih se uzima ta naknada. Tu sada ostaje pitanje koliko koristi građani u lokalnim zajednicama imaju od toga što investitori koriste obnovljive izvore energije u njihovoj zajednici te da li se u tim zajednicama bolje živi?”, navodi Husika dodajući da bi u tom smislu energetske zajednice mogle maksimizirati te učinke jer bi ta sredstva ostala u lokalnim zajednicama i korist  bi imalo lokalno stanovništvo.

Ističe da imaju oni već imaju dva konkretna projekta za formiranje građanskih energetskih zadruga. Naime, u selu Nemili kod Zenice imaju ideju da razvijaju energetsku zadrugu.

“Ideja nije došla od nas nego od lokalnog stanovništva. U planu je uspostava logističko-sabirnog centra za biomasu koji ćemo razvijati zahvaljujući tehničkoj pomoći Fondacije Heinrich Boll, a cilj će biti da se nabavka i ugovaranje radi prema energijskom sadržaju a ne, kao što je sada rasprostranjena praksa, da se nabavka vrši prema masi i zapremini. Drugi primjer je proizvodnja bioplina iz više farmi kod Prijedora”, naveo je on.

GRAĐANSKO UDRUŽIVANJE U ENERGETSKE ZADRUGE TREND U EU

Građansko udruživanje u energetske zadruge trend u EU. Države ga svojim propisima i potiču. Markus Bohnert, predstavnik jedne takve zadruge iz Njemačke, kaže da je njihovo iskustvo u ovoj oblasti pozitivno te da je njihovo selo jedno od onih koji većinu energije osigurava iz obnovljivih izvora. Članovi zadruge, koji su stanovnici tog sela, vlasnici su čitavog  lanca opskrbe energijom. Uložili su oko 6, 4 milijuna eura u kongeneracijsko postojenje na koje se grije selo, a imaju i fotonaposke ćelije.

Ove projekte su financirali kreditnim sredstvima, a dio je bio iz subvencija.

Podsjetimo, u Njemačkoj trenutno postoji oko 1.000 energetskih zadruga, a u Danskoj je oko 70 posto energetskih objekta u vlasništvu građana. Podaci također pokazuju da su građani EU uložili u energetske objekte oko 30,5 milijuna eura sredstava pa se okretanje ovakvom načinu može očekivati i u BiH. Naravno, stručnjaci ističu da je za pokretanje ovakvog trenda potrebno donijeti propise koje će potaknuti ovakav energetski zaokret.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu