Biogas energija proizvedena na farmi

Biogas energija proizvedena na farmi

Biogas predstavlja uvijek prisutni i izuzetno zahvalni energetski resurs. U nastavku saznajte više o njegovom energetskom potencijalu.

Biogas nastaje u procesu anaerobne razgradnje đubriva (bez prisustva kiseonika) u toku serije visoko kompleksnih reakcija, pod dejstvom metabolita bakterijskih kultura.

Proizvodnja energije na farmama krava koje se uzgajaju za proizvodnju mlijeka teško može biti konkurentna proizvodnji energije iz fosilnih goriva, po današnjim cijenama fosilnih goriva.

Međutim, zbog konstantnog povećanja cijena fosilnih goriva, kao i zbog posebnih cijena za energiju dobijenu iz obnovljivih izvora energije, ta se situacija mijenja u korist energije proizvedene na farmama, iako to nije linearnog karaktera jer se u većini slučajeva, u ciklusu proizvodnje energije iz stočnog đubriva koristi energija iz fosilnih goriva, kao što je prikupljanje i obrada gnojiva, pa se tako i troškovi proizvodnje energije povećavaju.

Energetski potencijal biomase na farmi i uslovno grlo

Energetski potencijal biomase na farmama se određuje prema broju tzv. uslovnih grla stoke. Uslovno grlo (UG) predstavlja životinju (ili više njih), težine 500 kg žive vage.

Energetski potencijal biomase na farmi

Goveda – 1 UG = 0,6 – 1,2 mliječna krava
– približno 1,3 m3 biogasa dnevno po UG
– donja toplotna moć: 6 kWh/Nm3
Svinje – 1 UG = 2 – 6 svinja
– približno 1,5 m3 biogasa dnevno po UG
– donja toplotna moć: 6 kWh/Nm3
Živina – 1 UG = 250 – 320 koka nosilja
– približno 2 m3 biogasa dnevno po UG
– donja toplotna moć: 6,5 kWh/Nm3
Žitarice – Silaža kukuruza, trave, lisne mase… – 600 – 640 m3 biogasa po toni organske suhe materije- donja toplotna moć: 5,5 – 6 kWh/Nm3
Industrija – Industrijske organski zagađene otpadne vode- 0,20 – 0,40 m3 CH4/kg HPK – 60-80% CH4 u biogasu

 

Proizvedeni biogas može se koristiti za:

  • toplotne potrebe zagrijavanja prostorija,
  • grijanje vode i u kućnim potrebama direktnim sagorijevanjem,
  • proizvodnju električne energije koja bi se koristila na farmi ili bi se uključivala u elektroenergetski sistem.

Prevrela osoka je korisna

U procesu dobijanja biogasa nastaje prevrela gnojnica – osoka, koja po svom fizičkom i hemijskom sastavu može da se upotrijebi kao odlično osnovno đubrivo, jer su u njoj poslije fermentacije u cjelosti zadržane mineralne materije, azot, kalcijum i fosfor.

Primjenom prevrele gnojnice znatno se može uštedjeti na mineralnim đubrivima i deviznim sredstvima koja se utroše za njihov uvoz.

Za ekonomski isplativo postrojenje na biogas računa se da je potrebno đubrivo od 100 krava ili 1100 svinja ili 12.000-14.000 peradi.

 

Ova objava je dio projekta “Energetske zadruge – zajednička incijativa za rješenje problema otpada sa farmi u Zeničko-Dobojskom kantonu” koji se implementira uz podršku Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Projekt ima za cilj da promoviše okolišno održivo ponašanje, razvije svijest i ojača ekološku kulturu građana kroz informisanje i poticanje na udruživanje i formiranje energetskih zadruga kroz koje će se zajedničkom incijativom vršiti ponovna upotreba otpada i omogućiti korištenje alternativnog izvora energije na farmama koristeći biogasna postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije u cilju smanjenja zagađenja okoliša u ruralnim područjima Zeničko-Dobojskog kantona.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu