Emisijske dozvole bi mogle pojesti svu dobit elektroenergetskog sektora

Emisijske dozvole bi mogle pojesti svu dobit elektroenergetskog sektora
"Tajništvo Energetske zajednice već zagovora da članice prihvate direktivu o emisijskoh shemo. BiH još uvijek nije u njoj, ali se cijeni da će već za 5 do 10 godina biti tako da su dodatni troškovi već na vratima termolektrana. Sada se cijene kreću od oko 14 KM po jednoj emisijskoj dozvoli, a organizacije koje se bave zaštitom okoliša u Briselu lobiraju da one budu oko 40 KM''Azrudin Husika

Smanjenje nezaposlenosti u BiH kroz smanjenje emisije ugljičnog dioksida je moguće ostvariti. Na koji način to uraditi stručnjaci su pokazali kroz Strategiju niskougljičnog razvoja BiH koja tretira ovu oblast i koja je jedni dokument, objašnjava Azrudin Husika, stručnjak za energetiku i predavač na Mašinskom fakultetu Sarajevo, za koji se može reći da pitanje energetike tretira

Smanjenje nezaposlenosti u BiH kroz smanjenje emisije ugljičnog dioksida je moguće ostvariti. Na koji način to uraditi stručnjaci su pokazali kroz Strategiju niskougljičnog razvoja BiH koja tretira ovu oblast i koja je jedni dokument, objašnjava Azrudin Husika, stručnjak za energetiku i predavač na Mašinskom fakultetu Sarajevo, za koji se može reći da pitanje energetike tretira na državnoj razini.

Govoreći prošli tjedan na panelu održanom u sklopu sajma Energa u Tuzli naveo je da se BiH nalazi na raskrižju i da mora izabrati pravi put. Njega neće biti problem izabrati ako, kaže, znamo gdje smo krenuli.

Smatra da ne moramo čekati da uđemo u EU jer smo pristupanjem Enegetskoj zajednici sa ovim sektorom već u Uniji.
Iz tog razloga moramo početi igrati po pravilama, a kao jedan od razloga zašto navodi europsku shemu trgovanja emisijama, mehanizam EU kojim se destimuliraju ne ugljična goriva a koji se svodi na kupovinu emisijskih dozvola za elektroenergetski sektor.

Tom direktivom koju će, očekuje se, zemlje članice Energetske zajednice uskoro prihvatiti termoelektrane mogu očekivati nove troškove u svom poslovanju.

Tako pored nabavke goriva morat će plaćati skuplju emisijsku dozvolu.

“Tajništvo Energetske zajednice već zagovora da članice prihvate direktivu o emisijskoh shemo. BiH još uvijek nije u njoj, ali se cijeni da će već za 5 do 10 godina biti tako da su dodatni troškovi već na vratima termolektrana. Sada se cijene kreću od oko 14 KM po jednoj emisijskoj dozvoli, a organizacije koje se bave zaštitom okoliša u Briselu lobiraju da one budu oko 40 KM”, kazao je Husika.

Å to se tiče financijske strane to bi značilo porast varijabilnih troškova od 25 posto, a ukupan trošak za elektroenergetiku u BiH iznosio bi oko 150 milijuna KM godišnje čime bi se pojela sva dobit državnih elektroprivreda u BiH, kaže Husika.

Imajući u vidu tu okolnost stručnjaci su kroz Strategiju postavili kriterije za odabir mjera koje bi imale za cilj smanjenje troškova, jačanje konkurentnosti, zapošljavanje, transfer tehnologija i mogućnost generiranja dodatnih prihoda uz smanjenje emisije stakleničkih plinova.

Jedna od mjera za smanjenje stakleničkih plinova je korištenje biomase u kogenerativnim postrojenjima-distribucijski sustav. Tu bi se radilo o manjim postrojanjima koja se ne bi povezivala na na visoki napon nego na srednju i niskonaponsku mrežu.

To bi bila postrojenja pojedinačne snage 3-10 megavata. Ukupno je, navodi Husika, moguće izgraditi 200 megavata na bazi generiranog drvnog otpada na održiv način. Postoje i druge smjele procjene da možemo napraviti 1000-do 2000 megavata na biomasu, ali održivost takvih temoelektrana bi smatra bila veoma upitna.

To bi značilo preko 200 direktnih radnih mjesta, smanjenje troškova za emisijske dozvole od 20 do 50 milijuna KM godišnje uz pretpostavljenu cijenu od 10-25 eura po jednoj dozvoli, navodi Husika.

Osim ovih neke od mjera su još i smanjenje emisije stakleničkih plinova kroz povećanje stope efikasnosti proizvodnje električne energeije u termolektranama, te izgradnja malih HE, vjetroelektana, te solarnih elektrana i sve ono što je danas kvalificirano za poticajne tarife.

O tome zašto bi pravili otklon od tradicionalnog energijskog sustava ka ovom niskougljičnom kaže da je to prije svega zbog konkurentnosti. “Već sada je cijena električne energije na burzama u zemljama EU niža nego u BiH zato što su dugoročno razmišljali i odavno su krenuli sa miksom obnovljivih izvora energije i fosilnih goriva”, navodi on.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu