Energetska obnova: Vlada Hrvatske odobrila 616 projekata

Energetska obnova: Vlada Hrvatske odobrila 616 projekata

Osigurano je 629 miliona kuna za energetsku obnovu višestambenih zgrada

Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković predstavio je rezultate Javnog poziva za projekte energetske obnove višestambenih zgrada. Svrha Poziva bila je provedba mjera energetske obnove i korištenje obnovljivih izvora energije u višestambenim zgradama koje će rezultirati smanjenjem potrošnje energije kroz integrirani pristup.

„Riječ je o aktivnostima koje se odnose na Operativni program Konkurentnost i kohezija, jedan od najbitnijih fondova Europske unije iz kojeg se financiraju brojni korisni projekti. Smatram da je upravo ovaj projekt vrlo koristan, budući da ćemo na temelju čak 648 prijava imati 616 projekata koji su prihvaćeni. Provedbena agencija bio je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je pomogao Ministarstvu graditeljstva i prostornoga uređenja u realizaciji ovog projekta“, rekao je predsjednik Vlade. Ukupna sredstva koja će biti zatražena temeljem tih projekata iznose 629 miliona kuna, a Plenković je naglasio da je to i više od cjelokupne alokacije sredstava za financijsko razdoblje 2014.-2020., koja iznosi 70 miliona eura. „Na taj način smanjit će se trošak potrošnje energije, a smanjit će se i emisija CO2. Potaknut će se građevinski sektor i imat ćemo multiplicirajuće, konkretne i opipljive učinke za naše građane“.
Ministrica regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Gabrijela Žalac istaknula je da je realizacija ovog natječaja pokazala način na koji ćemo riješiti problem financiranja projekata iz fondova EU. „Alokacija za cijelu financijsku perspektivu do 2020. stavlja nam na raspolaganje 70 miliona eura. I samim ovim natječajem možemo reći da smo iskoristili cjelokupnu alokaciju. Kako je natječaj bio objavljen u iznosu od 152 miliona kuna, sigurno ćemo, s obzirom na broj pristiglih prijava, značajno povećati ovu alokaciju i, vjerujem, u cijelosti iskoristiti dio koji se odnosi na višestambene zgrade s potpisanih 616 ugovora“, kazala je ministrica Žalac.
Ministar graditeljstva i prostornoga uređenja Lovro Kuščević zahvalio je predsjedniku Vlade na prepoznavanju programa i inicijativi. Ministrici Žalac i njezinom prethodniku Tolušiću zahvalio je što su u uskoj suradnji osigurali fluidan način za izvlačenje sredstva koja će se proslijediti građanima, u ovom slučaju, vlasnicima višestambenih zgrada. „U okviru Operativnog programa Konkurentnost i kohezija, osigurali smo 100 miliona eura za obnovu zgrada. Od toga iznosa, 70 posto odnosno 70 miliona koristi se za obnovu višestambenih zgrada, a 30 miliona za obnovu obiteljskih kuća. Raspisali smo natječaj 17.10. 2016. godine, no zbog iznimnog interesa produžili smo ga do 31. januara ove godine. Zaprimili smo 750 projektnih prijedloga od kojih smo 616, koji zadovoljavaju svu potrebnu tehničku dokumentaciju, već odobrili. Ukupno za tih 616 projekata imamo iznos od 629 miliona koje će im odobriti naše Ministarstvo. Napominjem da mi sufinanciramo 60% ukupnog projekta dok 40% osiguravaju vlasnici višestambene zgrade, što znači da će se u idućih godinu i po do dvije godine dana investirati više od jedne milijarde kuna. Svi znamo koliko će to značiti i za energetsku uštedu koja se ovdje procjenjuje na 68 %, koliko će to značiti za razvoj hrvatskoga građevinskog sektora, koliko će se to odraziti na smanjenje emisije CO2, a u konačnici, ne manje bitno, i uljepšati vizure naših gradova, naselja i sela“, kazao je ministar Kuščević.
Najviše je projekata zaprimljeno iz Rijeke – 128, zatim iz Zagreba 80, iz Splita 30, iz Pule 25, iz Osijeka 27, iz Labina 22, iz Pakraca 21, iz Velike Gorice 20, iz Zadra 14, iz Siska 12, iz Čakovca 12, iz Vinkovaca, Varaždina i Karlovca po 11, i tako dalje. Najveći planirani projekt obnove je zgrada u Velikoj Gorici, a vrijednost investicije je 15,4 miliona kuna. „Ovi projekti obnove obuhvaćaju 1, 4 miliona kvadrata stambene površine i više od sedamnaest hiljada kućanstava. Prosječna starost zgrada je 50 godina, očekuje se ušteda od 66,8 posto, a smanjenje emisije CO2 za 20.500 tona. Najčešći energetski razredi tih zgrada su D i E“, izvijestio je ministar.

 

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply