Energetski projekti u FBiH: Spisak želja ili modernizacija sektora

Energetski projekti u FBiH: Spisak želja ili modernizacija sektora

Energetski sektor u BiH jedan je od ključnih razvojnih i izvoznih sektora čiji razvoj počiva na aktivnosti nadležnih ministarstava i preduzeća.

Investicije u energetski sektor su nužne imajući u vidu dijelom dotrajalost postojeće infrastrukture, ali i potrebu modernizacije te izgradnje novih objekata. Pregled aktivnosti u ovom sektoru Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije (FMERI) redovno dostavlja Vladi FBiH kroz Izvještaj o implementaciji projekata po programu javnih investicija u sektoru energije.

U posljednjem izvještaju koji je ustupljen Faktoru daje se pregled projekata koje u FBiH provode Elektroprivreda BiH, Elektroprivreda HZHB te BH Gas.

Projekti Elektroprivrede BiH

U izvještaju se navodi da JP Elektroprivreda BiH trenutno provodi sljedeće projekte: Vjetroelektrana Podveležje 1, Hidroelektrana (HE) Vranduk na rijeci Bosni, HE Janjići na rijeci Bosni, HE Una Kostela, HE Babino Selo, Power IV – EP BiH-Uvođenje SCADA/DMS i TK u sektor distribucije, Blok 7 Termoelektrana (TE) Tuzla snage 450 MW, Blok 8 – TE Kakanj snage 300 MW, Rudnik i termoelektrana Bugojno snage 300 MW, Hidrotehnički objekt – tunel Ribnica, Oprema mehanizovanog širokočelnog kompleksa za podzemnu eksploataciju uglja u pogonu “Stara jama” ZD RMU “Zenica” d.o.o. Zenica te Oprema mehanizovanog širokočelnog kompleksa za podzemnu eksploataciju uglja u ZD RMU Kakanj.

Projekat Vjetroelektrana Podveležje 1 vrijedan je 162,7 miliona KM. Do kraja 2017. realizirano je 9,38 miliona KM projekta a osiguran je kompletan iznos kroz vlastita sredstva kao i kredit KfW banke. Planira se gradnja 15 vjetroelektrana s rotorima, kućištima i tornjevima, a biti će napravljeni i pristupni putovi. Predviđa se da će svaki od 15 vjetroagregata biti instaliran s kapacitetom od 3,0 MW  i maksimalnim kapacitetom od 48 MW. Puštanje u rad vjetroelektrane Podveležje planirao je za ljeto 2019. godine.

Naredni projekat koji je izuzetno bitan za razvoj energetskog sistema BiH je HE vranduk vrijednosti 146 miliona KM. Sa krajem 2017. godine realizirano je ukupno 35 miliona KM projekta za koji su osigurana sredstva dijelom kroz vlastita sredstva Elektroprivrede BiH, a većim dijelom i kroz kredit EBRD-a i EIB-a.

– Ukupna  instalisana snaga HE Vranduk je  je 20 MW, a moguća godišnja proizvodnja 96 GWh. Izgradnjom brane formira se akumulacija dužine oko 5,8 km, ukupne zapremine 1,62 x 106 m3 – stoji u izvještaju FMERI-ja.

Izgradnja ove hidroelektrane obilježena je velikim problemima sa izvođačem radova, austrijskom firmom Strabag koja je zatražila raskid ugovora nezadovoljna finansijskim uvjetima. Ova austrijska kompanija najavila je tužbu i pokretanje arbitraže. Nove firme koje će graditi hidroelektranu su Končar i Euro-Asfalt.

Elektroprivreda BiH u planu ima i izgradnju HE Janjići. Ovaj projekat vrijedan je 109 miliona KM, ali za njega nisu osigurana sva sredstva već samo 63 miliona KM.

– HE Janjići nalazi se u ZDK na rijeci Bosni neposredno nizvodno od ušća Lašve u Bosnu (oko 2km). Riječ je o pribranskom postrojenju čije je akumulacija zbog značajnog pada korita na tom potezu duga samo oko 2,5 km – piše u izvještaju FMERI-ja.

Inače je sredinom 2014. godine tadašnji ministar energije, rudarstva i industrije Erdal Trhulj kazao da bi “izgradnja HE Janjići trebala početi u drugoj polovini naredne godine. Podsjećam da je Predstavnički dom Parlamenta FBiH odobrio zaduživanje od 30 miliona eura kod njemačke banke KFW, te da će iz tih sredstava Elektroprivreda graditi ovu hidroelektranu”. Od tada pa do danas, nije se mnogo toga promijenilo po pitanju izgradnje ove hidroelektrane.

Elektroprivreda BiH radi i na projektu HE Babino Selo vrijednom 55 miliona KM. Od navedenog iznosa, do danas je realizirano tek 978 hiljada KM a osigurano 6,5 miliona KM. HE Babino Selo podrazumijeva izgradnju brane visine oko 10 m i širine oko 100 m sa akumulacionim jezerom u dužini od oko 1 kilometra.

Sljedeći projekat vrijedan 17,9 miliona KM je “Power IV” koji podrazumijeva uvođenje jedinstvenog SCADA/DMS/OMS sistema za potrebe distributivne djelatnosti unutar JP EPBiH, sa osiguranim centralnim i rezervnim centrom, uspostavu telekomunikacione infrastrukture koja povezuje jedan dio distributivnih objekata u sistem, integraciju SCADA/DMS/OMS aplikacija u informacioni sistem EP BiH, te konsultantske usluge. Do kraja 2017. realizirano je 1,84 miliona KM, a za projekat su osigurana sredstva.

Važan projekat za budućnost elektroenergetskog sistema BiH je izgradnja bloka 7 u Termoelektrani Tuzla. Vrijednost projekta je 1,62 milijarde KM i osigurana su sredstva preko kineske Export-Import banke, a Elektroprivreda BiH će uložiti vlastitih 421 milion KM.

– Novi zamjenski blok 7 zamjenjuje blokove 1, 2 (van pogona) i blokove 3, 4 (izlaze iz pogona do 2023. godine) ukupne snage 364 MW i predviđen je kao kombinovani energetsko toplifikacioni, sa tehnologijom loženja ugljene prašine sa nadkritičnim parametrima pare (275 bar, 600/610C) u tako imenovanoj BoA (Betriebsoptimierte Anlagen) tehnici, snagom 450 MW na stezaljkama generatora u kondenzacijskom  režimu rada, neto stupanj iskorištenja > 42 % kod nazivnih parametara bloka – piše u izvještaju FMERI-ja.

Direktor Termoelektrane Tuzla je početkom 2018. najavio skoro otpočinjanje pripremnih radova koji bi trebali biti završeni sredinom ove godine.

Još jedan strateški projekat koji provodi Elektroprivreda BiH je izgradnja bloka 8 jačine 300 MW u Termoelektrani Kakanj. Vrijednost projekta je 1,22 milijarde KM od čega je do kraja 2017. godine realizirano tek 6,2 miliona KM a osigurano još manje sredstava i to 4,4 miliona KM.

Izgradnjom bloka 8 bi se osigurao kontinuitet proizvodnje uglja i prestrukturiranje rudnika Kakanj, Breza i Zenica u sklopu Koncerna JP Elektroprivreda BiH. O realizaciji ovog projekta nema mnogo informacija, a sudeći po iznosu osiguranih sredstava, on nije visoko na listi prioriteta.

Još jedan projekat prema kojem se nadležni odnose na sličan način je izgradnja rudnika i termoelektrane Bugojno proizvodnog kapaciteta oko 300 MW. Za ovaj projekat potrebno je osigurati 1,33 milijarde KM, a do kraja prošle godine realizirano je 70 hiljada KM. Elektroprivreda BiH je osigurala 4,8 miliona KM za ovaj projekat.

Elektroprivreda BiH je osigurala i vlastitih 12,14 miliona KM za projekat izgradnje hidrotehničkog objekta tunel “Ribnica”. Ukupna vrijednost projekta je 28,2 miliona KM a podrazumijeva izgradnju odlagališta Ribnica za smještaj otkrivke.

Dvadeset miliona KM vrijednost je projekta kojim bi se opremio mehanizovani širokočelni kompleks za podzemnu eksploataciju uglja u pogonu Stara jama Rudnika mrkog uglja Zenica. Vrijednost projekta je 20 miliona KM i do kraja prošle godine realizirano je 17,6 miliona KM. Elektroprivreda BiH je osigurala vlastitih 20 miliona KM za realizaciju projekta. Sličan projekat vrijedan 18,06 miliona KM realiziran je u rudniku mrkog uglja Kakanj.

Elektroprivreda HZHB i BH-Gas

Izgradnja hidroelektrane Vrilo od Elektroprivrede HZHB je projekat vrijedan 216 miliona KM za koji su osigurana kompletna sredstva, ali je zaključno sa prošlom godinom realizirano tek 2,5 miliona KM.

– HE Vrilo bi koristila vodene potencijale sliva Cetine tačnije rijeke Šuica. Planirana instalirana snaga iznosila bi 64 MW s očekivanim godišnjom proizvodnjom od 242,96 GWh električne energije – stoji u izvještaju FMERI-ja.

Još jedan projekat na kojem radi EPHZHB je “Distribucija električne energije BiH/B” vrijedan 82 miliona KM. Do kraja prošle godine, realizirano je 44 miliona KM a suština projekta je investiranje u održavanje, modernizaciju i proširenje elektrodistribucijske mreže EPHZHB.

Vjetroelektrana Mesihovina je puštena u rad i jedan je od najznačajnijih projekata EPHZHB-a vrijedan oko 150 miliona KM.

– Vjetroelektrana (VE) Mesihovina nalazi se u centralnom dijelu općine Tomislavgrad na lokalitetu platoa Midena-Gornji Brišnik. VE Mesihovina će imati 22 vjetroturbine tipa SWT-2.3-108 pojedinačne instalirane snage od 2,3 MW, što će činiti maksimalno instaliranu snagu od 50,6 MW. Očekivana godišnja proizvodnja biti će oko 165,17 GWh električne energije – stoji u izvještaju FMERI-ja.

Pored toga, EPHZHB radi i na projektu “SCADA/DMS/OMS s pripadajućim komunikacionim sistemom”. Vrijednost prjoekta je 12,5 miliona KM a do sada je realizirano oko 1,2 miliona KM iako je osiguran kompletan iznos novca.

Što se tiče kompanije BH-Gas, navedena su dva projekta i to “Gasifikacija Srednjobosanskog kantona” i “Južna interkonekcija BiH i Hrvatska”.

Gasifikacija SBK se tiče izgradnje gasovoda Zenica-Travnik koji iako izgrađen, ne može biti korišten. Razlog za to je da je gasovod napunjen gasom, ali da je došlo do curenja gasa što je naknadnom intervencijom BH Gasa sanirano. Međutim, gasovod zbog niza propusta nikada nije dobio upotrebnu dozvolu.

Što se tiče projekta “Južna interkonekcija”, nedavno je završena sveobuhvatna Analiza troškova i koristi (CBA) koja je pokazala punu opravdanost projekta.

– Naredni koraci za realizaciju ovog projekta su izrada sljedećeg nivoa tehničke dokumentacije, odnosno idejnog projekta i studije utjecaja na okolinu i društvo, za čiju namjenu su, pored sredstava koje je osigurao BH-Gas, već osigurana i dodatna grant sredstva od USAID-a, a koja će se realizirati preko EBRD-a. Nastavak realizacije projekta je i na ovaj način snažno podržan od Ambasade Sjedinjenih Američkih Država, te od Evropske banke za obnovu i razvoj, koja je izrazila spremnost da kroz kreditni aranžman učestvuje u finansiranju izgradnje projekta gasovoda Južna interkonekcija BiH i Hrvatske – navodi se u nedavnom saopćenju BH-Gasa.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu