Energijski usjevi u svijetu i Bosni i Hercegovini

Energijski usjevi u svijetu i Bosni i Hercegovini

Energijski usjevi su usjevi koji se isključivo koriste za proizvidnju energije. Velika istraživanja su rađena u ovom sektoru i u posljednim godinama je veća potražnja za ovim usjevima kao i njihovo korištenje. Glavni razlog korištenja ovih usjeva su klimatske promjene i velike emisje CO2. Emisije svake vrste biomase, pa tako i energijskih usjeva, u životnom

Energijski usjevi su usjevi koji se isključivo koriste za proizvidnju energije. Velika istraživanja su rađena u ovom sektoru i u posljednim godinama je veća potražnja za ovim usjevima kao i njihovo korištenje. Glavni razlog korištenja ovih usjeva su klimatske promjene i velike emisje CO2. Emisije svake vrste biomase, pa tako i energijskih usjeva, u životnom ciklusu iznose nula. Ovi usjevi se koriste kako bi mijenjali ugalj i druga fosilna goriva pri proizvodnji toplotne i električne energije. U daljnjem tekstu pročitajte glavne karakteristike nekih energijskih usjeva i da li se koriste u Bosni i Hercegovini.

Prema direktivi EU i Vijeća Evrope broj 2003/30/EC iz 2003. godine, a prema članu 2. biomasa je definisana “kao biorazgradivi dijelovi proizvoda, otpada ili ostataka iz poljoprivrede, šumski otpad i otpad srodnih industrija kao i biorazgradivi dijelovi industrijskog i gradskog otpada”. Prema tome, biomasu čine proizvodi biljnog i životinjskog porijekla, a tu se ubrajaju neiskorišteni dijelovi šumskodrvne industrije, poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije, komunalnog otpada organskog porijekla i sl. Poljoprivredna biomasa koja se može koristiti za proizvodnju energije je različita, a može se podijeliti u sljedeće grupe:

1. Ratarstvo, gdje ubrajamo ostatke nakon berbe ili žetve i energijske usjeve
(jedno i višegodišnje),

2. Stočarstvo, gdje spadaju kruti stajski stajnjak i gnojovka,

3. Višegodišnji nasadi (voćnjaci, vinogradi, maslinici), odnosno granje i i ostali
drvni ostaci nakon redovnog održavanja ovih nasada,

4. Primarna prerada u poljoprivredi (ostaci iz proizvodnje vina i žestokih pića,
ostaci iz prerade voća, iz proizvodnje šećera, iz prerade žita, iz proizvodnje
ulja, klaonički otpad, ostaci iz ostale primarne prerade i prehrambene
industrije).

Priču započinjemo sa biljkom Miscantus x giganteus (kineska šaš ili slonova trava) koja se danas koristi u svijetu. Ova više godišnja biljka pripada porodici trava koje rastu na području jugoistočne Azije, preko Kine, Japana do Polinezije. Neke vrste Miskanutsa se javljaju i u Africi. Ovaj energijski usjev postiže odlične prinose i u umjerenom pojasu, a prednosti su mu: jednostavan uzgoj i žetva, višegodišnja biljka, otporna je na bolesti i štetočine te ima dobar prinos suhe tvari i toplotnu moć. Nakon što se jednom zasadi, obnavlja se svake godine, iz rizoma koji ostaju u tlu. Biljka se sadi u proljeće i to na 1 ha (10.000 m2) sadi se 10.000 rizoma.

Biljka se sama razmnožava i ostaje na istom mjestu 20-25 godina. Neki eksperimenti su pokazali da ova biljka uspjeva i na zemljištima loše kvalitete npr. jalovišta, sanirane deponije smeća, tako da se mogu angažovati i nepoljoprivredna zemljišta, što je vrlo značajan aspekt s obzirom na činjenicu da raspolažemo takvim zemljištima, a da s obzirom na njihov kvalitet vrlo često nisu pogodna za usjeve koji se koriste u ishrani ljudi i stoke. Nakon prve godine prinos je mali jer se biljka i dalje razvija, nakon druge godine on iznosi 6-10 t/ha, a nakon treće godine i kasnije dostiže svoj maksimum od 20-25 t/ha. Prema podacima iz stručnih literatura miskantus ima toplotnu moć od 17 MJ/kg sa 3,7% sadržaja pepela. Energijska vrijednost 20 t suhe tvari miskantusa ekvivalentna je energijskoj vrijednosti 8 t uglja.

Idući energijski usjev koji ovdje spominjemo je Salix (vrba). Ovi usjevi su prvobitno rasli u subtropskim krajevima, a nakon toga se proširio na umjereni pojas i arktičke krajeve. Vrbe su trenutno najviše rasprostanjene u sjevernim umjerenim područjima (Evropa, Azija i Sjeverna Amerika). Brzorastuće vrbe zahtjevaju zemljišta sa bogata hranjivim tvarima i organskim materijama. Ovi usjevi također zahtjevaju svjetlo i vodu tokom njihovog rasta. Nedostatak vode u sezoni rasta utiče na njihovu visinu i na njihov prinos.

U ovom pregledu ćemo spomenuti još Brassica sp. (uljane repice). Uljane repice su jednogodišnje biljke koje mogu biti jare i ozime. Ozime forme se uglavnom uzgajaju u umjerenom klimatskom pojasu, dok se jare sorte/hibridi gaje
u sjevernijim, hladnijim područjima. Prosječnam prinos  je oko 2,5 t/ha sjemena. Uljana repica ima veliki privredni značaj. Pored soje, suncokreta i palme najvažnija je uljana kultura u svijetu. Upotrebljava se u proizvodnji sapuna, boja, tekstila, plastičnih masa, u kozmetičkoj i farmaceutskoj industriji, a u novije vrijeme i za proizvodnju biodizela. Biodizel je ekološko gorivo i koristi se kao zamjena za naftu, a uljana repica je posebno pogodna za njegovu proizvodnju. Energetska vrijednost biodizela je kao i kod mineralnih goriva tako da može zamijeniti dizel iz nafte u dizelskim motorima. Sirovine koje se koriste za njegovu proizvodnju mogu biti sve masti i ulja biljnog ili životinjskog porijekla, a prvenstveno ulje uljane repice.

U BiH se posljednjih godina također čine određeni koraci kada je proizvodnja biodizela u pitanju. Još uvijek ne možemo biti zadovoljni korištenjem uljane repice za tu svrhu, jer se naš biodizel pravi većinom od korištenih biljnih ulja i masti iz inostranstva ili domaćeg porijekla koji se recikliraju kod nas (Srbac, Tuzla). Da bi se procijenile mogućnosti miskantusa u agroekološkim uslovima Bosne i Hercegovine postavljene su eksperimentalne
parcele na lokacijama u našoj državi. Bitno je iskazati da se počelo raditi u ovom polju obnovljivih izvora energije, jer naša država ima potencijal da pomoću šumskih ostataka, poljoprivrednih ostataka i energijskih usjeva pokrene više domaće proizvodnje.

Komentari

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply

Komentari

%d bloggers like this: