Entitetska ministarstva u borbi protiv odlaganja nuklearnog otpada uz granicu BiH

Entitetska ministarstva u borbi protiv odlaganja nuklearnog otpada uz granicu BiH

Konvencija o procjeni utjecaja na okoliš preko državnih granica ESPOO definira Procjenu prekograničnog utjecaja na okoliš, odnosno svaki negativan utjecaj koji se može izazvati susjednoj državi.

Perspektiva iz Entiteta Federacije Bosne i Hercegovine

Ona predviđa da se za slučaj nemogućnosti usklađivanja između država BiH može obratiti istražnoj komisiji, ocijenila je federalna ministrica okoliša i turizma i zastupnica u Parlamentu BiH Edita Đapo u razgovoru za „Avaz“, komentirajući najave o izgradnji odlagališta nuklearnog otpada u Trgovskoj gori.

Ona je istakla kako Bosna i Hercegovina mora iskoristiti sve mehanizme zaštite ukoliko Predsjedništvo BiH i Vijeće ministara BiH ne postignu dogovor s Hrvatskom u vezi s odlaganjem tog otpada u blizini granice s BiH.

– Klub Zelenih u Parlamentarnoj skupštini BiH je donio zaključak da nadležne institucije Bosne i Hercegovine pristupe formiranju pravnog i ekspertnog tima koji će izvršiti pripremu scenarija za pravne i institucionalne postupke, ukoliko Republika Hrvatska i dalje bude ignorirala i zanemarivala usvojene i prezentirane stavove kroz Rezoluciju Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i zaključke Predsjedništva Bosne i Hercegovine – kazala je Đapo.

Ugrožen ogroman broj ljudi

Ona je podsjetila da je prije izgradnje objekta za odlaganje radioaktivnog otpada neophodno uraditi Studiju utjecaja na okoliš i prekograničnog utjecaja te pokazati i dokazati da objekt neće imati negativan utjecaj na okoliš.

– Lokacija predviđena za ove aktivnosti nalazi se na središnjem dijelu masiva Trgovske gore, a to područje je ispresijecano vodotokovima čije su podzemne vode vrlo osjetljive, jer se lako i brzo mogu zagaditi, a one predstavljaju centralno slivno područje prema rijeci Uni. Naši stručnjaci su ocijenili propusnost zemlje i opasnost od zagađenja, što znači da bilo kakva prirodna nesreća ili nesreća izazvana ljudskim faktorom donosi niz problema ne samo BiH, nego je to opasnost i za druge zemlje s obzirom na to da se Una i Sana ulijevaju u Savu – istakla je Đapo, dodavši kako bi ogroman broj ljudi, kako u Hrvatskoj tako i u BiH, bio ugrožen takvom odlukom.

Jedinstven odgovor 

Đapo je navela kako su po pitanju Trgovake gore svi nivoi vlasti u BiH jedinstveni u odgovoru.

– Skupština USK, Parlament i vlade oba entiteta, kao i Parlamentarna skupština BiH donijeli su rezolucije o protivljenju izgradnje radioaktivnog odlagališta na području Trgovske gore. Također, i Predsjedništvo BiH je donijelo zaključke kojim se BiH protivi izgradnji ovog odlagališta. Predloženim rješenjem izgradnje odlagališta RAO na lokalitetu Čerkezovac u reonu Trgovske gore jeste protupravni prekogranični utjecaj na susjednu državu Bosnu i Hercegovinu – kazala je Đapo.

Stanovništvo nije uzeto u obzir

Ona je istakla kako u okviru analize „radijusa utjecaja“ na udaljenosti od pet kilometara od zone odlaganja predlagač uopće nije uzeo u obzir stanovništvo na teritoriji BiH.

– Eventualni daljnji nastavak procesa izgradnje dovest će do narušavanja dobrosusjedskih odnosa dvije zemlje i pokretanja međunarodne arbitraže zbog kršenja odredbi kojim se propisuju uvjeti za odlaganje RAO, te odredbi Arhuške i ESPOO konvencije – istakla je Đapo.

Ministrica okoliša i turizma FBiH je naglasila kako su Arhušku i ESPOO konvenciju ratificirale obje zemlje, na osnovu kojih Bosna i Hercegovina ima pravo na zaštitu svojih interesa.

– Već smo se obraćali Komitetu za ESPOO Konvenciju i, ukoliko se Hrvatska odluči za lokaciju Čerkezovac na Trgovskoj gori, moramo iskoristiti sve mehanizme koji su nam na raspolaganju, pa se čak obratiti i Evropskom parlamentu, s obzirom na to da je Hrvatska članica EU – zaključila je Đapo.

Perspektiva iz Entiteta Republike Srpske

Sve informacije o aktivnostima Republike Hrvatske, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju entiteta Republika Srpska pomno prati od 2014. godine i predano radi da zaustavi namjere Hrvatske da na samoj granici sa BiH izgradi odlagalište nuklearnog otpada, o čemu je najšira javnost u Republici Srpskoj i BiH dobro upoznata, naveli su iz ovog ministarstva za N1.

“Pisanje hrvatskog portala koje je izazvalo veliku pažnju javnosti i u Republici Srpskoj i u cijeloj Bosni i Hercegovini nije donijelo ništa novo. Nova je samo najava sastanka hrvatskog ministra energetike i zaštite okoliša Tomislava Ćorića i slovenačke ministrica infrastrukture Alenke Bratušek, na kojem će se razgovarati hoće li nisko i srednjoradioaktivni nuklearni otpad iz elektrane Krško zbrinjavati u jednom, zajedničkom skladištu, koje Slovenci u posljednjih nekoliko godina planiraju u Vrbini pored Krškog, ili će se svako pobrinuti za svoju polovicu”, navode.

Imajući u vidu da je Hrvatska vlasnik polovine NE Krško u Sloveniji, do 2023. godine mora da preuzme polovinu otpada iz ove nuklearke, a Strategijom zbrinjavanja radiaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva prostor vojne kasarne u Čerkezovcu, na lokalitetu Trgovska gora, u opštini Dvor, određen je, između sedam potencijalnih lokacija, kao preferentna lokacija za izgradnju odlagališta.

“Imajući u vidu da se radi o jako trusnom području, koje obiluje podzemnim vodama i da u neposrednoj blizini protiče rijeka Una u čijem slivu se nalazi oko 9 opština koje broje oko 230 hiljada stanovnika, opravdana je zabrinutost da bi takav potez Hrvatske ugrozio egzistenciju tih ljudi, koji se na tom području bave poljoprivredom i održivim turizmom”, stoji u odgovoru.

Uprkos brojnim urgencijama Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju, i velikoj zainteresovanosti javnosti, Hrvatska uporno ignoriše stavove, primjedbe i apele nadležnih institucija u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

“O svim aktivnostima koje preduzima Hrvatska o pitanju odlaganja radioaktivnog otpada na lokalitetu Trgovska gora, mi saznajemo iz medija, i praćenjem portala njihovih institucija nadležnih za ova pitanja. Više puta smo do sada slali dopise i urgencije u kojima smo tražili informacije o njihovim aktivnostima o pomenutoj temi – ni jednom nam nisu odgovorili. Posljednji dopis poslali smo početkom marta, a urgenciju – početkom aprila. Tek u drugoj polovini maja smo dobili odgovor, u kom se navodi da procjena uticaja na životnu sredinu za lokaciju Trgovska gora nije pokrenuta, te da će, ukoliko se i definitivno odluče za tu lokaciju, postupiti u skladu sa ESPOO konvencijom. To praktično znači da je Hrvatska dužna da nas, kao pogođenu zemlju, obavještava o svim fazama izrade procjene uticaja, koja podrazumijeva i uključivanje javnosti (Aarhuska konvencija)”.

Podsjećamo da je Odlukom Savjeta ministara BiH od 21.03.2016. formirana Radna grupa za praćenje stanja i aktivnosti u vezi sa mogućom izgradnjom odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora, sa osnovnim zadatkom da osigura koordinaciju rada institucija na svim nivoima vlasti u vezi sa aktivnostima potencijalne izgradnje odlagališta radioaktivnog otpada na lokaciji Trgovska gora.

“Radna grupa je predano radila na poslovima zbog kojih je formirana, između ostalog, utvrdila je prijedloga teksta Deklaracije o protivljenju aktivnostima izgradnje odlagališta otpada niske i srednje radioaktivnosti u Opštini Dvor, Republika Hrvatska, koju su oba doma Parlamentarne skupštine BiH i usvojila. Dalje, formirala je ekspertski tim koji je dao i uputio primjedbe i sugestije Hrvatskoj na Stratešku studiju za Nacionalni program provedbe Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva. Odgovor na primjedbe – BiH nikada nije dobila zvaničnim putem. Zahvaljući naporima Radne grupe, konačno su preduzete aktivnosti na dostavljanju instrumenata ratifikacije Protokola o strateškoj procjeni životne sredine uz Konvenciju o procjeni uticaja na životnu sredinu preko državnih granica. Radna grupa je predložila i da BiH diplomatskim putem obavijesti Republiku Sloveniju o neslaganju BiH sa namjerama Republike Hrvatske za zbrinjavanje radioaktivnog otpada, iskorištenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva na lokaciji Trgovska gora. Ističemo da je Radna grupa, u skaldu sa Poslovnikom o svom radu, o svim aktivnostima redovno obavještavala Savjet ministara, ali da nikad nije dobila povratnu informaciju, niti je Savjet ministara poduzimao aktivnosti na koje ih je obavezala navedena Deklaracija”.

Iz Ministarstva navode da zbog opstrukcija da stranke koje su dobile najveće povjerenje građana na izborima formiraju Savjet ministara, mogli bismo doći u situaciju da Hrvatska to iskoristi i uradi nešto zbog čega ćemo svi žaliti, jer kao argument mogu da navedu da nemaju sagovornika, jer je Savjet ministara u tehničkom mandatu.

“Iskreno, Savjet ministara je, i dok je bio u punom mandatu, imao ignorantski odnos prema ovom problemu i nije poštovao obaveze koje je imalo na osnovu akata usvojenih u Parlamentarnoj skupštini. Uostalom, Savjet ministara je imao nekoliko zajedničkih sjednica sa Vladom Republike Hrvatske, brojne bilateralne susrete na ministarskom nivou, pa nikad nidu obavijestili ni Radnu grupu, ni Parlamentarnu skupštinu da li je ovaj problem uopšte stavljan na dnevni red.  Predsjedništvo BiH je tek na inicijativu srpskog člana Milorada Dodika, koji je kao predsjedavajući, stavio ovaj problem na dnevni red, raspravljalo o ovo pitanju i donijelo zaključak kojim se, između ostalog, zahtijeva od Hrvatske da Trgovsku goru izuzme kao lokaciju predviđenu za odlaganje i skladištenje radioaktivnog i nuklearnog otpada i da na području svoje teritorije obezbijedi drugu adekvatnu lokaciju, koja nije u blizini granice sa Bosnom i Hercegovinom. Takođe, istim zaključkom je zaduženo Ministarstvo inostranih poslova BiH da putem diplomatsko-konzularnih predstavništava BiH informiše zemlje članice EU i međunarodne organizacije koje se bave pitanjima zaštite životne sredine o navedenom pitanju i zahtjevu Bosne i Hercegovine. U zaključku se još navodi da će Predsjedništvo, u okviru svoje nadležnosti, po ovom pitanju insistirati ne zaštiti svih prava koja Bosni i Hercegovini pripadaju po pravilima i normama međunarodnog prava”.

“Da bismo zaštitili biser prirode rijeku Unu u dijelu koji protiče kroz Republiku Srpsku, ali i da bismo ojačali svoje pregovaračke pozicije, Ministarstvo za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju je prvo proglasilo prethodnu zaštitu Parka priroda Una, a zatim i prije isteka roka od dvije godine, zajedno sa Republičkim zavodom za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa, izradilo konačnu Studiju zaštite i predložilo odluku o proglašenju Parka prirode Una. Prijedlog Odluke je, u skladu sa zakonom propisanim procedurama, stavljen na javni uvid, nakon čega će, u drugoj polovini avgusta, Vlada Republike Srpske donijeti odluku o proglašenju”.

“Dakle, mi smo učinili sve što smo mogli u ovom trenutku. I dalje predano radimo, s tim što, za razliku od prethodnog perioda, sad imamo podršku i konkretnu pomoć srpskog člana Predsjedništva, a Savjet ministara, ni dok je bio u punom mandatu, a pogotovo sad kada je u tehničkom, nije nam pružao podršku, niti se na ozbiljan način bavio ovim strateškim pitanjem. Naravno, kako smo to više puta do sada isticali, ako Republika Hrvatska i dalje bude insistirala na izgradnji odlagališta radioaktivnog i nuklearnog otpada na Trgovskoj gori, na samoj granici sa BiH, što je presedan brez premca u cijelom svijetu, mi ćemo pokrenuti sve postupke u skladu sa važećim međunarodnim konvencijama”, navode iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu