Veliki rast solarnih fotonaponskih elektrana je nastavljen i u 2011. godini, sa rastom od 16,6 GW u 2010. na čak 27,7 GW u 2011. U Europi je tokom 2011. od te brojke instaliran čak 21 GW. Broj zemalja koje su instalirale više od 1 GW je u 2011. skočio na šest u odnosu na njih tri godinu
Veliki rast solarnih fotonaponskih elektrana je nastavljen i u 2011. godini, sa rastom od 16,6 GW u 2010. na čak 27,7 GW u 2011.
U Europi je tokom 2011. od te brojke instaliran čak 21 GW. Broj zemalja koje su instalirale više od 1 GW je u 2011. skočio na šest u odnosu na njih tri godinu prije. U 2010. top 3 tržišta su bila Njemačka, Italija i Èeška, a prošle godine je listu predvodila Italija, pa Njemačka, Kina, SAD, Francuska i Japan. Italija i Njemačka su činile 60% ukupnog tržišta, a Europa čak 75% tržišta prošle godine.
Glavna prednost fotonaponskih tržišta prošle godine je bilo otvaranje novih tržišta kao što su Azija i JAR te veliki razvoj Kine, SAD-a, Australije i Indije. Ukupno instalirana snaga u svijetu na kraju 2011. je bila 67,4 GW te je time FN postao treći najvažniji obnovljivi izvor energije nakon hidroelektrana i vjetroelektrana. Ukupna proizvodnja električne energije iz fotonapona je sada oko 80 milijardi kWh što je dovoljno za opskrbu 20 miliona kućanstava.
Europa od te brojke čini 50 GW što je dovoljno za 50 milijardi kWh odnosno za opskrbu 15 miliona kućanstava. Na tabeli ispod se može vidjeti pregled 15 najvećih tržišta u 2011. (2. Stupac) i njihova ukupno instalirana snaga na kraju 2011. (2. Stupac), pri čemu su Europska tržišta označena narančastom bojom. Tu se vidi da Italija i Njemačka uvjerljivo predvode u količini instaliranih fotonaponskih sistema, a prvih 10 država zauzima više od 90% ukupnih fotonaponskih instalacija.
Tabela 2 ispod pak pokazuje razvoj ukupnih instalacija fotonaponskih elektrana (brojka prikazuje ukupno instaliranu snagu do kraja te godine) pri čemu je Europa prikazana narančastom bojom, a sva ostala tržišta žutom.
Europska tržišta su prošle godine predvodile Italija, Njemačka i Francuska s time da je Italija ostvarila ogroman rast sa 2,3 GW u 2010. na 9 GW. To je ponajviše posljedica odluke kojom su svi sistemi postavljeni do kraja 2010., a pušteni u pogon do sredine 2011. dobili feed-in-tarifu od godine prije koja je bila viša. Tako je postavljeno čak 3,5 GW. U Njemačkoj je većina rasta stigla na kraju godine, dok je u Francuskoj većina sistema spojenih u 2011., bilo izgrađeno godinu ranije, a tamo se od iduće godine pak očekuje limit na godišnju instalaciju od 500 MW.
Velika Britanija je isto imala veliki rast zbog dobrih feed-in-tarifa koje su smanjene krajem prošle godine. Ostala velika tržišta su bila Belgija, Å panija, Grčka i Slovačka. Slovačka je morala smanjiti svoju feed-in-tarifu u julu, zbog ogromnog rasta u prva dva kvartala. Èeška je pak s druge strane nakon 2 GW instalirane snage u zadnje dvije godine prošle spojila manje od 10 MW zbog promjene u cijelom zakonskom okviru za fotonaponske sisteme. Od ostalih EU zemalja treba zapaziti rast Austrije i Bugarske koji su postavili 100 odnosno 80 MW.
Od zemalja izvan EU najveća je prošle godine bila Kina koje je postavila oko 2 GW zahvaljujući novoj feed-in-tarifi na nivou regija. SAD je isto imao veliki rast sa 800 MW na nekih 1,6 GW u 2011. Japan je isto prešao 1 GW zahvaljujući promjenama u njihovom zakonskom okviru. Australija je također bila impresivna sa 700 MW, Indija je postavila 300 MW, kao i Kanada, Ukrajina je pak postavila 140 MW (sa samo dvije ogromne solarne FN elektrane) i 130 MW je postavio Izrael.