Veliki rast solarnih fotonaponskih elektrana je nastavljen i u 2011. godini, sa rastom od 16,6 GW u 2010. na čak 27,7 GW u 2011.

U Europi je tokom 2011. od te brojke instaliran čak 21 GW. Broj zemalja koje su instalirale više od 1 GW je u 2011. skočio na šest u odnosu na njih tri godinu prije. U 2010. top 3 tržišta su bila Njemačka, Italija i Èeška, a prošle godine je listu predvodila Italija, pa Njemačka, Kina, SAD, Francuska i Japan. Italija i Njemačka su činile 60% ukupnog tržišta, a Europa čak 75% tržišta prošle godine.

Glavna prednost fotonaponskih tržišta prošle godine je bilo otvaranje novih tržišta kao što su Azija i JAR te veliki razvoj Kine, SAD-a, Australije i Indije. Ukupno instalirana snaga u svijetu na kraju 2011. je bila 67,4 GW te je time FN postao treći najvažniji obnovljivi izvor energije nakon hidroelektrana i vjetroelektrana. Ukupna proizvodnja električne energije iz fotonapona je sada oko 80 milijardi kWh što je dovoljno za opskrbu 20 miliona kućanstava.

Europa od te brojke čini 50 GW što je dovoljno za 50 milijardi kWh odnosno za opskrbu 15 miliona kućanstava. Na tabeli ispod se može vidjeti pregled 15 najvećih tržišta u 2011. (2. Stupac) i njihova ukupno instalirana snaga na kraju 2011. (2. Stupac), pri čemu su Europska tržišta označena narančastom bojom. Tu se vidi da Italija i Njemačka uvjerljivo predvode u količini instaliranih fotonaponskih sistema, a prvih 10 država zauzima više od 90% ukupnih fotonaponskih instalacija.

Tabela 2 ispod pak pokazuje razvoj ukupnih instalacija fotonaponskih elektrana (brojka prikazuje ukupno instaliranu snagu do kraja te godine) pri čemu je Europa prikazana narančastom bojom, a sva ostala tržišta žutom.

Europska tržišta su prošle godine predvodile Italija, Njemačka i Francuska s time da je Italija ostvarila ogroman rast sa 2,3 GW u 2010. na 9 GW. To je ponajviše posljedica odluke kojom su svi sistemi postavljeni do kraja 2010., a pušteni u pogon do sredine 2011. dobili feed-in-tarifu od godine prije koja je bila viša. Tako je postavljeno čak 3,5 GW. U Njemačkoj je većina rasta stigla na kraju godine, dok je u Francuskoj većina sistema spojenih u 2011., bilo izgrađeno godinu ranije, a tamo se od iduće godine pak očekuje limit na godišnju instalaciju od 500 MW.

Velika Britanija je isto imala veliki rast zbog dobrih feed-in-tarifa koje su smanjene krajem prošle godine. Ostala velika tržišta su bila Belgija, Å panija, Grčka i Slovačka. Slovačka je morala smanjiti svoju feed-in-tarifu u julu, zbog ogromnog rasta u prva dva kvartala. Èeška je pak s druge strane nakon 2 GW instalirane snage u zadnje dvije godine prošle spojila manje od 10 MW zbog promjene u cijelom zakonskom okviru za fotonaponske sisteme. Od ostalih EU zemalja treba zapaziti rast Austrije i Bugarske koji su postavili 100 odnosno 80 MW.

Od zemalja izvan EU najveća je prošle godine bila Kina koje je postavila oko 2 GW zahvaljujući novoj feed-in-tarifi na nivou regija. SAD je isto imao veliki rast sa 800 MW na nekih 1,6 GW u 2011. Japan je isto prešao 1 GW zahvaljujući promjenama u njihovom zakonskom okviru. Australija je također bila impresivna sa 700 MW, Indija je postavila 300 MW, kao i Kanada, Ukrajina je pak postavila 140 MW (sa samo dvije ogromne solarne FN elektrane) i 130 MW je postavio Izrael.