EU dobila nove energetske i klimatske ciljeve

EU dobila nove energetske i klimatske ciljeve

Lideri Europske unije složili su se u petak oko “fleksibilnih” energetskih i klimatskih ciljeva za period do 2030. godine. Predviđeno je da u narednih 16 godina emisija gasova koji izazivaju efekte staklene bašte bude smanjena za najmanje 40% u odnosu na nivo iz 1990. godine, da energija iz obnovljivih izvora pokriva najmanje 27% potreba EU i da energetska

Lideri Europske unije složili su se u petak oko “fleksibilnih” energetskih i klimatskih ciljeva za period do 2030. godine.

Predviđeno je da u narednih 16 godina emisija gasova koji izazivaju efekte staklene bašte bude smanjena za najmanje 40% u odnosu na nivo iz 1990. godine, da energija iz obnovljivih izvora pokriva najmanje 27% potreba EU i da energetska efikasnost bude povećana za najmanje 27%.

Sporazum europskih lidera o borbi protiv klimatskih promjena poslužit će kao dobar primjer ostalima u svijetu pred ključne međunarodne pregovore o klimi za nešto više od godinu dana. Lideri EU takođe su odobrili dalje mjere za smanjenje energetske zavisnosti i povećanje energetske sigurnosti.

Ciljevi energetske efikasnosti i obnovljivih izvora energije sporazumom europskih lidera su ublaženi jer se Europska komisija zalagala za povećanje energetske efikasnosti za 30%. Cilj od 27%, prema zaključcima samita, nije obavezujući na nacionalnim ni na nivou EU i biće preispitan 2020. godine,
pri čemu će se “imati na umu” cilj od 30%.

Udio obnovljive energije od 27% je međutim obavezujući na nivou EU ali ne na nacionalnom nivou zbog protivljenja zemalja poput Velike Britanije.

U konačan tekst dokumenta uvrštena je i posebna “klauzula fleksibilnosti” koja omogućava Europskom savjetu da nakon samita UN-a o klimi u decembru 2015. u Parizu preispita ciljeve.

“Nije bilo lako, nikako, ali uspjeli smo da donesemo pravu odluku”, istakao je predsjednik Europskog savjeta Herman Van Rompuy dodajući da je sporazum postavio Europu na još ambiciozniji put ka efikasnijem korištenju energije i borbi protiv klimatskih promjena.

Lideri EU obavezali su se i da povećaju količinu energije kojom zemlje mogu uzajamno da trguju, za šta su se posebno zalagale Å panija i Portugal koje žele mogućnost da prodaju svoju energiju iz obnovljivih izvora.

Å panija i Portugal tražile su da članice EU budu u obavezi da 15% svojih nacionalnih proizvodnih kapaciteta stave na raspolaganje drugim članicama. Te dvije zemlje već dugo se žale da im je onemogućeno da prodaju svoje suficite energije iz obnovljivih izvora Francuskoj koju optužuju da štiti svoju nuklearnu industriju.

Van Rompuy je rekao, kako je prenijela agencija AP, da će zemlje EU moći da uvoze ili izvoze 15% svoje energije do 2030, što će doprineti zadovoljenju tražnje i ponude prekograničnom trgovinom.

Do sporazuma o novim energetskim i klimatskim ciljevima došlo je nakon dugih pregovora i oštrog protivljenja od strane Poljske i drugih manje razvijenih članica EU sa istoka.

Poljska se žalila da je predviđeni nivo promjena suviše brz za istočne članice koje nastoje da im ekonomije rastu i restrukturišu stare, od energije u velikoj mjeri zavisne industrije.

Gotovo 90% struje u Poljskoj proizvodi se iz uglja. Ta zemlja namjerava da tako nastavi i narednih decenija jer u rudničkom sektoru direktno radi 100.000 ljudi i još više hiljada u pratećim sektorima.

Varšava tvrdi da “zelena” energija, veliki vjetroparkovi i solarni paneli još uvijek proizvode suviše skupu energiju. Van Rompuy je rekao da će siromašnije članice EU dobiti pomoć kako bi ispunile energetske ciljeve. On je obećao “dodatnu podršku zemljama sa nižim prihodima, kako kroz adekvatne ciljeve, tako i u vidu dodatnih sredstava kako bi im se pomoglo da ubrzaju prelazak na čistiju energiju”.

Poljska premijerka Eva Kopač istakla je da sporazum njenoj zemlji nije donio nove troškove.

“Rekla sam da se nećemo vratiti sa samita sa novim (finansijskim) teretom i nema novog opterećenja”, kazala je Kopač poljskim novinarima.

EU kao dobar primjer za SAD i Kinu

Europska unija je prva velika ekonomija u svijetu koja je pred globalne pregovore u Parizu postavila energetske i klimatske ciljeve za period poslije 2020. Stoga se očekuje da europski ciljevi budu dobar primjer drugim zemljama, uključujući SAD i Kinu.

Ciljevi EU nosit će posebnu težinu s obzirom da je rije荠o ekonomskoj sili – ukupan bruto domaći proizvod (BDP) članica EU veći je od BDP SAD iako SAD pojedinačno gledano imaju najveći BDP u svijetu.

EU je saopštila da je odgovorna za manje od 10% emisije gasova koji izazivaju efekte staklene bašte na planeti.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso rekao je da Europa zahvaljujući postignutom sporazumu ostaje na vodećoj poziciji u međunarodnim pregovorima o klimi pred pariski samit 2015. godine.

I francuski predsednik François Hollande istakao je da je EU poslala jasnu poruku velikim zagađivačima, poput SAD i Kine, pred pregovore u okviru UN u Parizu na kojima treba da se utvrde globalni obavezujući ciljevi za smanjenje emisije štetnih gasova u atmosferu.

Energetska sigurnost

Kada je riječ o energtskoj sigurnosti u svjetlu ukrajinske krize, lideri EU odobrili su dalje mjere za smanjenje energetske zavisnosti EU i povećanje energetske sigurnosti i kod struje i kod gasa.

Bez ulaženja u detalje, lideri EU složili su se oko provođenja važnih projekata od zajedničkog interesa u sektoru gasa, poput Koridora sjever-jug, Južnog gasnog koridora i promocije novog gasnog čvorišta u južnoj Europi.

Kako prenosi EurActiv.com, pomenuti su i ključni infrastrukturni projekti koji će povećati energetsku sigurnost Finske i baltičkih zemalja. Te zemlje izdvojene su kao najranjivije u slučaju da Rusija prekine isporuke gasa.

Europska komisija dobila je zadatak da sa članicama formira radne grupe za pojedinačne interkonektore kako bi se ubrzale aktivnosti.

Istovremeno se članice EU “ohrabruju” da dostave informacije o energetskim projektima sa “trećim” zemljama, pri čemu se prvenstveno misli na Rusiju, prije nego što ih zaključe.

Borci za zaštitu okoliša nezadovoljni

Aktivisti borbe za čistiju prirodnu sredinu nisu zadovoljni postignutim sporazum i ističu da EU nije uradila koliko je trebalo.

Izvršni direktor Greenpeace-a Mahi Sideridou istakla je da globalna borba protiv klimatskih promjena zahtjeva “radikalnu šok terapiju” a da je ono što EU nudi mnogo manje od toga.

Direktorica Oxfam-a Natalia Alonso je pozdravila sporazum EU ali “samo kao prvi korak, koji je daleko manje od onoga što EU treba da uradi da pokaže svoju težinu u borbi protiv klimatskih promjena”.

Komentari

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply

Komentari

%d bloggers like this: