EU očekuje polovičan uspjeh u smanjenju emisije CO2

EU očekuje polovičan uspjeh u smanjenju emisije CO2

Napori Europske unije usmjereni na smanjenje zagađenja ugljičnim dioksidom u energetskom sektoru daće samo polovične rezultate jer će štetna emisija biti smanjena samo za polovicu potrebne količine da bi se globalno zagrijavanje do 2050. godine ograničilo na dva stepena Celzija. Kako bi do sredine stoljeća smanjila emisiju ugljičnog dioksida (CO2) za 80-95 % u uporedbi s

Napori Europske unije usmjereni na smanjenje zagađenja ugljičnim dioksidom u energetskom sektoru daće samo polovične rezultate jer će štetna emisija biti smanjena samo za polovicu potrebne količine da bi se globalno zagrijavanje do 2050. godine ograničilo na dva stepena Celzija.

Kako bi do sredine stoljeća smanjila emisiju ugljičnog dioksida (CO2) za 80-95 % u uporedbi s nivoom iz 1990. godine i tako izbjegla katastrofalne klimatske promjene, Europa, slažu se znanstvenici i lideri EU, mora štediti energiju i proizvoditi što više “zelene” energije. Međutim, prema izvještaju
Europske komisije “Trendovi do 2050.”, EU je na putu da do 2030. smanji štetnu emisiju za trećinu i za 44% do 2050. godine.

Procjene iz izvještaja zasnovane su na važećim shemama za smanjenje emisije CO2 i isključuju nove energetske i klimatske politike za razdoblje nakon 2020. godine.

Izvještaj je naglasio potrebu da EU postavi nove ciljeve u borbi za smanjenje štetne emisije za 2030. na što ukazuju i pristalice “čiste” energije.

“S obzirom na očekivanje da energetski sektor EU i dalje ispušta u atmosferu gotovo 400 miliona tona CO2 godišnje do 2050. i da je EU u još goroj situaciji kada je riječ o energetskog sigurnosti, ambiciozni klimatski i energetski ciljevi, uključujući u proizvodnju obnovljive energije, potrebniji su nego ikad” , smatra zamjenik direktoraa Europskog udruženja za energiju vjetra (EWEA) Justin Wilkes.

Vilks je istakao da bez ambicioznih ciljeva energetska sigurnost i energetika s nultom emisijom CO2 neće biti mogući.

Borci za zaštitu okoliša kažu da smanjenje plinova koji izazivaju efekte staklenika za 40 posto do 2030., o kome će se Europa, kako se čini, dogovoriti, predstavlja put ka smanjenju te emisije za 80% do sredine 21. stoljeća.

Međuvladin panel o klimatskim promjenama UN ocijenio je da bi takvo smanjenje bilo u skladu s ciljanim smanjenjem koncentracije CO2 u atmosferi na 450 dijelova na milion. Ipak, time bi šanse planete da zadrži rast globalne temperature na ispod dva stepena Celzija bile tek pola – pola, smatraju u Međunarodnoj agenciji za energiju.

U prethodnom izvještaju iz 2009., prije nego što je EU objavila ciljeve do 2020., projektirano je smanjenje štetne emisije za 20% do 2030.

U novom izvještaju Komisije zasnovanom na očekivanjima da se u EU djeluje uobičajenim tempom prognozira se da će do 2050. godine plin, vjetar i nuklearna energija pokrivati “‹”‹po četvrtinu europske ponude energije.

I na polju učinkovitosti potrošnje očekuju se znatni rezultati.

“Iako će osjetan ekonomski rast učiniti da ekonomija EU 2050. godine bude za 78 posto veća nego 2010., ukupna potrošnja energije će opasti za 8 posto”, prognozira se u novom dokumentu.

Međutim, borci za zdraviju i čistiju prirodnu sredinu smatraju da to nije dovoljno.

“Trend pokazuje da je besmislica računati samo na uobičajeni tempo poslovanja u EU i ističe potrebu za sveobuhvatnom dugoročnom politikom za razdoblje do 2050. godine”, rekao je za EurActiv.com Adrian Joyce, generalni sekretar Europskog saveza firmi za energetsku učinkovitost u zgradama (EuroACE).

On je istakao i da u uvjetima sadašnje poslovne klime treba uložiti veće napore u unapređenje energetske učinkovitosti.

U izvještaju se navodi i da će na cijene goriva na dugi rok djelovati snažan rast eksploatacije plina iz škriljaca i istraživanja rezervi nekonvencionalnog goriva, pri čemu će cijene plina ostati izvan trenda rasta koji će se bilježiti kod nafte .

Poslije 2035. “ograničena ponuda autohtonog fosilnog goriva zbog pražnjenja domaćih rezervi, kao i limitiran dodatni uvoz biomase, za posljedicu će imati ponovni rast neto uvoza energenata” navodi se u izvještaju i dodaje da se to na prvom mjestu odnosi na prirodni plin.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu