Europska energetika u pet slika

Europska energetika u pet slika

U zadnje vrijeme energetika zauzima sve važnije mjesto i u bosanskim mainstream medijima. S obzirom na mnoštvo neprovjerenih i nekvalitetnih informacija, u nastavku donosimo pregled europske energetike u pet slika utemeljenih na stvarnim i provjerenim statističkim informacijama i izvorima. 1.     Europa se još uvijek dominantno oslanja na termoelektrane i nuklearne elektrane Unatoč recentnim trendovima ulaganja u obnovljive

U zadnje vrijeme energetika zauzima sve važnije mjesto i u bosanskim mainstream medijima. S obzirom na mnoštvo neprovjerenih i nekvalitetnih informacija, u nastavku donosimo pregled europske energetike u pet slika utemeljenih na stvarnim i provjerenim statističkim informacijama i izvorima.

1.     Europa se još uvijek dominantno oslanja na termoelektrane i nuklearne elektrane

Unatoč recentnim trendovima ulaganja u obnovljive izvore energije, Europa je još uvijek dominantno “žfosilna”. Većina europskih država snažno se oslanja na termoelektrane i nuklearne elektrane za zadovoljavanje svojih energetskih potreba. Dominacija fosilnih  i nuklearnih izvora  vidljiva je i u tzv.
“žzelenim” državama, poput Njemačke, Danske i Å panije. Od fosilnih goriva u Njemačkoj i Danskoj prevladavaju ugljen i lignit (Njemačka preko 40 posto, Danska 48 posto) i plin (Njemačka 14 posto, Danska 18 posto), dok je u Å paniji glavno fosilno gorivo plin (36%) [podaci o gorivima su iz 2009.g. izvor: European Environment Agency].

2.     Europa je iznimno ovisna o uvozu energenata

Gotovo sve europske države ovise o uvozu energenata. Uvoz je nešto manji u državama s vlastitim zalihama ugljena, nafte i plina, te hidroenergetskih potencijala (u slučaju električne energije). Norveška i Danska jedini su neto izvoznici energije. Bosna i Hercegovina se nalazi na sredini ljestvice ovisnosti o uvozu, zajedno sa svojim susjedima i nekoliko zapadnoeuropskih država.

U slučaju električne energije, najveći neto izvoznik je Francuska, a najveći neto uvoznik Italija.

3.     Cijena električne energije u Bosni i Hercegovini je među najnižima u Europi

S izuzetkom Francuske, cijena električne energije u zapadnoeuropskim zemljama je oko 1,5 puta veća od cijene u srednje i istočnoeuropskim državama. Građani Norveške, Å panije, Belgije i Irske plaćaju najveću cijenu električne energije u Europi, dok se BiH nalazi na samom dnu ljestvice zajedno s Bugarskom, Rumunijom, Turskom, Francuskom i baltičkim državama. Francuska predstavlja svojevrsnu zapadnoeuropsku anomaliju s vrlo niskim cijenama električne energije, prvenstveno zbog velikog udjela nuklearnih elektrana i znatnog viška (izvoza) električne energije.

4.     Od uvođenja Direktive o promociji obnovljivih izvora energije 2001. do kraja 2010., udio OIE u Europi povećao se za 6 postotnih poena

Europska unija je 2001. godine uvela Direktivu o promociji obnovljivih izvora električne energije, u kojoj su za svaku državu postavljeni ciljani udjeli obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji u 2010. godini. Tadašnji cilj bio je da udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji cijele (tadašnje) Europske unije u 2010. godini bude 22 posto. Cilj nije u potpunosti dostignut, ali i povećanje udjela s 14 posto u 2001. na 20 posto 2010. godine je značajan uspjeh, pogotovo uzevši u obzir povećanje ukupne potrošnje električne energije u tih deset godina.

5.     “žNajzelenije” europske države su Norveška i Austrija

Države koje običavamo navoditi kao primjere “žzelenih” država Njemačka, Danska i Å panija, nisu niti blizu europskog vrha po udjelu obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji električne energije. “žNajzelenije” europske države su Norveška koja svoje energetske potrebe gotovo u potpunosti pokriva iz velikih hidroelektrana i Austrija u kojoj je udio obnovljivih izvora energije u ukupnoj potrošnji oko 70 posto, također uglavnom iz velikih hidroelektrana. BiH se također nalazi među državama s velikim udjelom obnovljivih izvora s oko 40 posto udjela, također zahvaljujući velikim hidroelektranama.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu