Farma u Čurugu u kojoj krave pored organskog mlijeka daju i struju

Farma u Čurugu u kojoj krave pored organskog mlijeka daju i struju

Radom postrojenja Global Seed u poznatom vojvođanskom selu stvara se i višak toplotne energije kojom se praktično besplatno mogu grijati cijela naselja!

Razvojem svijesti o ekologiji i zaštiti životne sredine sve češće se postavlja pitanje koji su to energenti koji bi mogli da zamijene fosilna goriva, poput uglja ili nafte, jer su upravo ona naznačena kao glavni krivci za zagađenje naše planete. Pored energije vjetra i solarne energije koji se već izvijesno vrijeme, ali u malim procentima, koriste i u našoj zemlji, sve više biogas kao obnovljiv izvor energije izbija u prvi plan. Biogas se nameće kao najlogičnije riješenje jer nastaje preradom onoga čega imamo skoro u neograničenim količinama – organskog otpada!

Organski otpad, odnosno, biomasa je sve ono što nastaje radom prehrambene industrije ali i radom jednog poljoprivrednog dobra. Šta sa tečnim i čvrstim stajnjakom kojeg ima na pretek na svakoj stočnoj farmi? Kako upotrebiti svu tu kukuruznu silažu sa njiva? Može li se nekako upotrijebiti otpadno drvo ili biorazgradivi ostaci iz prehrambene industrije? Ko bi rekao da se riješenje krije u bakterijama!

Biogas dobija se kroz proces anaerobne digestije prirodnih materijala kao što su tečno i čvrsto stajsko đubrivo, biljni uljni talog, kukuruzna silaža, otpad od voća…

Da bismo saznali kako biomasa i bakterije mogu zajedno da pomognu u očuvanju životne sredine, posjetili smo Global Seed u Čurugu. Ovaj kompleks je zapravo organska farma koja se prostire na 2.000 hektara plodne bačke ravnice na kojoj se uzgaja preko 2.000 goveda koja daju prvoklasno organsko mlijeko i meso. Međutim, ovaj kompleks je namijenjen i proizvodnji biogasa i iskorištavanju tog gasa u električnu i toplotnu energiju. A odakle biogas? Biogas, odnosno mješavina metana i ugljen dioksida, dobija se kroz proces anaerobne digestije prirodnih materijala kao što su tečno i čvrsto stajsko đubrivo, biljni uljni talog, kukuruzna silaža, otpad od voća ili povrća. Rezultat ovog procesa je električna energija koja se predaje u distributivnu mrežu nadležnog distributera, a kao prateći produkti dobijaju se toplotna energija kao i ostatak supstrata nakon fermentacije, koji se koristi kao veoma kvalitetno đubrivo.

Na ovoj organskoj farmi uzgaja se preko 2.000 goveda koje borave na otvorenom prostoru, na pašnjacima i ispustima

A kako to radi?

Čvrsti stajnjak i kukuruzna silaža se dopremaju do miješnog rezervoara u koji se potom dodaju i ostale materije: tečni stajnjak, biljni uljni talog i slično. Miješni rezervoar je opremljen vagom kojom se dozira količina sirovina i upravlja procesom miješanja. Materijal se iz miješnog rezervoara kao kompaktna tečna materija, supstrat, transportuje pomoću pumpe u betonski rezervoar – digestor.

Digestor je cilindrični armiranobetonski bazen, djelimično ukopan, unutrašnjeg prečnika 28,5 i visine zida oko sedam metara. Za nepropusnost gasa u digestoru koristi se specijalna gasno-nepropusna folija koja zatvara cijeli prostor iznad smješe u digestoru i ne dopušta propuštanje gasa van digestora.

Digestor u koji se ubacuje smješa supstrata

U digestor se ubacuje smješa supstrata ukupne zapremine oko 4.000 kubnih metara. Masa u digestoru se zagrijeva cijevima – grijačima koje kao energent koriste toplu vodu, dobijenu kao nus proizvod rada gasnog motora. Miješanje unutar digestora vrši se konstantno preko specijalnih miješača a vrenje se odvija u digestoru u mezofilnoj temperaturnoj zoni 36-40°C. Pod anaerobnim uslovima, dakle bez prisustva kiseonika, organske materije, potpomognute bakterijama, degradiraju i prelaze u biogas. U digestoru, iznad supstrata, nalazi se zarobljen biogas, koji se zatim hladi i posebnim gasovodom transportuje do gasnog motora. Biogas sagorijeva u gasnom motoru kapaciteta 637kW i pomoću generatora proizvodi električnu energiju.

Gasno-nepropusna folija koja zatvara digestor

Uređaj za kogeneraciju električne i toplotne energije smješten je u za to specijalno opremljenu prostoriju unutar tehničke zgrade. Dobijena električna energija se preko sopstvene trafo stanice, uz propisane uslove nadležne distribucije, spaja na distributivnu mrežu i na taj način se proizvedena električna energija isporučuje u javnu elektroenergetsku mrežu uz određenu nadoknadu. Dakle, ovo postrojenje zarađuje, između ostalog, prodavajući i struju!

Uređaj za kogeneraciju električne i toplotne energije
Višak toplotne energije služi i za zagrijavanje staja u kojima borave goveda od čijeg stajnjaka je cio proces i započeo.

S druge strane, oslobođena toplota koja nastaje pri proizvodnji električne energije, sprovodi se na termomodul i dalje distribuira korisnicima u okolini. Ova energija se može iskoristiti za grijanje stambenih ili javnih objekata poput bolnica, škola ili vrtića. Dio toplotne energije u vidu tople vode vraća se u proces digestacije i služi za zagrijavanje supstrata unutar digestora. Ostatak se distribuira toplovodom i služi za zagrijavanje staja u kojima borave goveda od čijeg stajnjaka je cio proces i započeo.

Miješni rezervoar – mjesto gdje se precizno odmijerava i miješaju sastojci koji formiraju supstrat

Po završetku procesa digestije, masa koja više nema potencijal da generiše gas se smiješta u rezervoar fermentisanog ostatka gdje čeka proces separacije na tečnu i čvrstu fazu. Nakon razdvajanja, tečna faza se transportuje do zemljane lagune a čvrsta faza se lageruje i koristi kao vrlo kvalitetno đubrivo, koje se vraća na poljoprivredne površine.

Fermentisani ostatak – prebacivanje u poseban rezervoar
Fermentisani ostatak – potpuno neočekivano, bez neprijatnog mirisa
Laguna gde se lageruje tečni ostatak

Zaokružen proces

Opisana tehnologija predstavlja zaokružen proces koja koristi organski otpad kao glavni energent od koje se proizvodi ne samo čista električna energija već i toplota kojom se mogu grijati čitava naselja. Biogas jeste već realnost kod nas i okruženju ali imajući u vidu da su ovakva postrojenja daleko prisutnija u razvijenijim dijelovima Evrope nadamo se da će i u našoj zemlji ona postati zastupljenija jer se logično nastavljaju na poljoprivredu koja je jedna od osnovnih industrijskih grana u BiH i regionu.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu