Geotermalni izvori: Nedovoljno iskorišteni izvor čiste energije?

Geotermalni izvori: Nedovoljno iskorišteni izvor čiste energije?

Tokom 2013. godine instalacije geotermalne energije porasle su za 3% te je godina završena sa ukupno 11.700 megavata instalirane snage u više od 24 zemlje. Iako su ostale tehnologije obnovljivih izvora energije rasle puno brže te je tako energija vjetra rasla po stopi od 21% godišnje od 2009, a solarna energija po stopi od 53% godišnje, 2013. je

Tokom 2013. godine instalacije geotermalne energije porasle su za 3% te je godina završena sa ukupno 11.700 megavata instalirane snage u više od 24 zemlje.

Iako su ostale tehnologije obnovljivih izvora energije rasle puno brže te je tako energija vjetra rasla po stopi od 21% godišnje od 2009, a solarna energija po stopi od 53% godišnje, 2013. je bila najbolja godina za geotermalnu energiju od finansijske krize 2007.-2008. godine.

Razlog relativno sporijeg rasta geotermalne energije nije u nestašici iskoristivih izvora. Naprotiv, gornji sloj Zemljine kore do dubine od deset kilometara sadrži 50 hiljada puta više energije nego svjetske rezerve nafte i plina. No, za razliku od relativno jednostavnih mjerenja brzine vjetra i sunčevog zračenja, testna bušenja za procjenu dubine toplinskih resursa koja prethode izgradnji geotermalne elektrane vrlo su neizvjesna i skupa. Investitor tako može potrošiti i do 15% kapitalnih troškova za testna bušenja, bez ikakvih garancija pronalaska adekvatne lokacije.

No, jednom izgrađena geotermalna elektrana može proizvoditi energiji 24 sata dnevno uz niske troškove rada i državanja te nepostojeće troškove za gorivo. Geotermalne elektrane su tokom svog životnog vijeka troškovno vrlo konkurentne u odnosu na druge izvore energije, uključujući fosilna goriva i nuklearne elektrane.

Tri zemlje sa najviše geotermalnih elektrana su SAD, Filipini i Indonezija te zajedno zauzimaju više od 50% tržišta geotermalne energije. Unatoč činjenici da SAD ima najviše instaliranih geotermalnih elektrana, ova zemlja zadovoljava manje od 1% ukupnih potreba za energijom iz ovog izvora. Island je u ovoj kategoriji na prvom mjestu te koristi geotermalnu energiju za zadovoljavanje čak 29% energetskih potreba. Na drugom je mjestu El Salvador koji pokriva 25% energetskih potreba iz geotermalnih elektrana, dok se na trećem mjestu nalazi Kenija sa 19%.

Najambicioznije ciljeve u budućem razvoju svakako ima Indonezija koja do 2025. godine namjerava izgraditi 10.000 MW geotermalnih elektrana. Tako je u junu ove godine krenula izgradnja 330 MW geotermalnog projekta na sjeveru Sumatre koji bi trebao biti dovršen i početi proizvoditi električnu energiju u 2018. godini.

Indonezija je samo jedna od 40 zemalja koje bi mogle gotovo sve energetske potrebe pokriti uz pomoć geotermalne energije. Na ovom popisu nalaze se i Ekvador, Etiopija, Island, Kenija, Papua Nova Gvineja, Peru, Filipini i Tanzanija. No, budući da se većina izvora nalazi u zemljama u razvoju koje ne raspolažu sa znatnim sredstvima namijenjenim istraživanju geotermalnih izvora, Svjetska banka je u 2013. pokrenula Global Geothermal Development Plan te već do decembra iste godine skupila 115 milona dolara (od zacrtanih 500 miliona) koji će biti namijenjeni otkrivanju i testnom bušenju geotermalnih izvora u zemljama u razvoju.

Komentari

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply

Komentari

%d bloggers like this: