Glavni europski adut protiv klimatskih promjena je energija vjetra

Glavni europski adut protiv klimatskih promjena je energija vjetra

Novi izvještaj EWEA-e je potvrdio da energija vjetra sama može pokriti pola od planiranog cilja od 30% smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine. Emisije koje se mogu izbjeći samo u europskom sektoru energije vjetra su dovoljan dokaz da Europa treba povećati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine sa 20% na 30%. To je rezultat novog izvještaja

Novi izvještaj EWEA-e je potvrdio da energija vjetra sama može pokriti pola od planiranog cilja od 30% smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine.

Emisije koje se mogu izbjeći samo u europskom sektoru energije vjetra su dovoljan dokaz da Europa treba povećati cilj smanjenja emisija stakleničkih plinova do 2020. godine sa 20% na 30%. To je rezultat novog izvještaja EWEA-e “žEnergija vjetra i EU klimatska politika: dostići 30% manje emisija do 2020”.

Vjetroelektrane ne ispuštaju stakleničke plinove, za razliku od ugljena, plina i nafte. Istovremeno, tvrdi se da elektroenergetsko tržište koristi marginalne troškove kada odlučuje odakle će proizvoditi energiju tj. troškove dodavanja više snage iz određenog izvora energije nego pune investicijske i troškove održavanja a energija vjetra ima niske marginalne troškove (zbog besplatnog goriva), te povećanje proizvodnje iz energije vjetra mijenja kombinaciju proizvodnje iz nafte, plina i ugljena.

Europska komisija procjenjuje da te tri tehnologije imaju prosječne emisije od 696 gCO2/kWh u 2010. Energija vjetra je tokom 2010. proizvela 181 TWh električne energije što je bilo dovoljno za izbjegavanje emisije od 126 milijuna tona CO2 (MtCO2).

Izvještaj je naveo da će EU-27 prema Kyoto protokolu smanjiti emisije za 7,8% naspram nivoa 1990. Bar 50% redukcije se može napraviti unutar EU (tzv. domaće redukcije) dok će se ostatak postići kupovinom zelenih certifikata od projekata izvan EU preko CDM/JI (Mehanizam za čisti razvoj ili Zajedničkom implementacijom). Ti certifikati izvan EU se zovu “žoffset”. EU energija vjetra je tokom 2010. izbjegla 28% Kyoto cilja za smanjenje emisija CO2, a to je 56% domaćeg cilja za smanjenje. Cilj EU za 2020. je smanjiti emisije za 1.113 Mt u odnosu na 1990., s tim da je oko 60% emisija “žoffset”, a ostalih 40% je domaći cilj. Prema podatcima EWEA-e bi se do 2020. trebalo izgraditi 230 GW vjetroelektrana, koje bi proizvodile 581 GWh električne energije, čime bi se uštedilo 342 Mt CO2. Time bi vjetroelektrane bile odgovorne za izbjegavanje 31% cilja za smanjenje CO2, odnosno 77% od domaćeg cilja, a ako se taj cilj poveća na 30% energija vjetra će pokriti 20% cilja i 51% domaćeg cilja za smanjenje emisija.

EU nema ciljeve za energetski sektor sam po sebi, ali ETS (Sistem razmjena emisija) je postavio cilj smanjenja od 21% u odnosu na 2005., pri čemu se može koristit 50% “žoffseta”.  Vjetroagregati koji su izgrađeni od 2005. pa do prošle godine su izbjegli ispuštanje 78 Mt CO2 što je 83% potreba prema ETS-u. Do 2020. vjetroagregati izgrađeni od 2005. će biti odgovorni za izbjegavanje čak 301 MtCO2 što je dovoljno za 64% trenutačnog cilja ETS-a, a ako se cilj poveća na 30%, energija vjetra će još uvijek pokriti 53% ETS-ovog ukupnog cilja, i čak 107% ETS-ovog domaćeg cilja. To je ekvivalentno tome da se sa cesta makne 173 miliona auta –  81% svih automobila u Europskoj Uniji.

Sa takvim rezultatima EWEA predlaže povećanje ciljeva za smanjenje emisija na 30%, što je dohvatljivo i pozitivno za ekonomiju EU-e. Energija vjetra će omogućiti povećanu energetsku sigurnost i visokokvalitetne nove poslove. Ovakav cilj podržavaju vlade Velike Britanije i Danske, ali su protiv njih Poljska i Italija.

EWEA-in drugi prijedlog je pojačati sistem ETS-a i to zato što ekonomska kriza sputava efikasnost ETS-a, jer industrija proizvodi manje CO2 zbog krize, pa ga je bilo viška na tržištu, te zato sama cijena CO2 pada. Ako se pak cilj poveća industrija će trebati više CO2 emisija i cijena će ponovno rasti. Drugi način postizanja istog cilja je smanjiti dio dodatnih pogodnosti.

EWEA-in treći prijedlog je vezan sa finansijskim sredstvima koja će se pojaviti iz budućih aukcija za poticaje u energetskom sektoru. Trenutačno energija vjetra dobija dio poticaja, što znači da se dio emisija proizvodi besplatno. Od 2013. godine će se skoro svi poticaji prodavati na aukcijama energetskom sektoru, što znači da će sve države članice zaraditi do 50 milijardi eura godišnje. EWEA želi da se svi ti prihodi iskoriste za finansiranje zaustavljanja klimatskih promjena i za razvoj obnovljivih izvora energije.

Izvještaj također navodi da je tokom zadnjih 10 godina u Europi instalirano samo više elektrana na plin nego vjetroelektrana. Trenutačni cilj Europske Unije nije u skladu sa preporukama UN-a da se do 2050. godine smanje emisije za 80-95% kako bi se izbjegao porast temperature za više od 2 stepena celzijusa. Za postizanje cilja od 95% potrebno je za 2020. postaviti cilj od 30%, inače će se dostići samo 80% cilj do 2050., tvrdi EWEA.

Europska Unija bi za održavanje (i povećanje) svoje međunarodne konkurentnosti trebala povećati svoj cilj smanjenja emisija, zaključak je “Wind direction” izvještaja.

Komentari

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply

Komentari

%d bloggers like this: