Globalno zagrijavanje donosi ekstreme

Globalno zagrijavanje donosi ekstreme

Klimatologe zabrinjava učestala pojava vremenskih ekstrema koji su uslovljeni klimatskim promjenama.

Jedna od nemogućih misija poput zaustavljanja ratova u svijetu i iskorjenjivanja gladi je i sprečavanje globalnog zagrijavanja. Ta tema je postala gotovo neiscrpan izvor motivacije za uspostavljanje novih pravilnika i zakona te kretanja svjetskih trendova i politike.

Teorija o globalnom zagrijavanju je potkrijepljena argumentima, međutim, još se ne može sa sigurnošću utvrditi koliko se posljedice direktno odražavaju. O ovoj temi se u stručnim krugovima vode žučne rasprave.

Meteorološki rekordi

Posljednjih godina smo svjedoci velikih meteoroloških devijacija, a neke od njih smo i ugostili na domaćem tlu.

„Vremenske prilike u regiji su uvijek bile promjenjive i to ne treba iznenađivati, činjenica koja dovodi do zabrinutosti je globalan rast temperatura i učestala pojava ekstrema koji su uslovljeni klimatskim promjenama. Naša planeta oslobađa povećanu količinu energije i samim time su i energetski naboji u atmosferi povećani“, kaže Željko Majstorović, klimatolog.

Globalno gledajući, dolazi do izraženije promjenjivosti vremenskih karakteristika i učestalosti pojave rekorda. U meteorologiji, oscilacije parametara i bilo kakvi rekordi kao što ekstremi u temperaturi, vjetrovima i padavinama, izuzetno su neugodni.

Zapravo, promjenjivost klimatskih prilika predstavlja problem koji se u svakoj zemlji drugačije manifestuje, ovdje je to evidentirano kroz nagle promjene vremenskih uslova. U okeanskim zemljama to se manifestuje kroz povećanje nivoa mora, a u državama koje su geografski pozicionirane bliže polovima, klimatske promjene se manifestuju kroz topljenje leda.

„U našem području, konkretno, neugodna je pojava dugih suša nakon kojih slijede intenzivne padavine koje mogu donijeti poplave odnosno elementarne nepogode. Proteklih godina, mogli smo se i sami uvjeriti u to, a neprestano bilježimo koliki danak globalno zagrijavanje uzima u poljoprivrednoj proizvodnji“,kazao je Majstorović.

U proteklom periodu prljave kiše su bile česta pojava. Navodilo se da prljavština zapravo lokalnog karaktera i da potiče sa neposrednih površinskih kopova, odnosno nečistoća sa tla.

Također, jedna od pretpostavki bila je da zbog kasnog proljeća i gotovo eksplozivnog bujanja vegetacije, mutni sadržaj padavina potiče od polenskog praha.

Regionalni mediji su prenosili upozorenja o zaprljanim padavinama čiji su sadržaji zapravo vulkanskog porijekla, ali se nije moglo precizirati o konkretnom lokalitetu koji izbacio pepeo u atmosferu.

Dio sahare na Balkanu

Posljednja teorija glasi da je su prljave kiše nastale od saharskog pijeska. Laički gledano, takvo objašnjenje djeluje nelogično, jer se nalazimo u potpuno različitoj klimatskoj zoni, i opet, Sahara, sinonim surovosti prirode, je nekoliko hiljada kilometara udaljena od naše regije.

No, za meteorološke pojave Sahara uopšte nije daleko, naprotiv, nalazi se u našem susjedstvu. A ovog proljeća smo ugostili nekoliko velikih ciklona koji su rezultirali obilnim padavinama prljavih kiša.

Nečistoće u padavinama umnogome zavise od lokaliteta gdje se pojavljuju, ali i od klimatskih zakonitosti koje vladaju na tlu. Stoga, prljave kiše mogu biti različitog porijekla, ali kada govorimo o aktuelnim dešavanjima, evidentno je prisustvo nečistoća sa saharskog tla.

„Pojava prljave kiše nije ništa novo za ovo prodručje, uvijek ih je bilo, ali ne više puta u toku godine. Mi smo mediteranska zemlja, a ovo je pijesak iz Sahare. Pustinjske oluje dižu velike količine pijeska u zrak i nanose prašinu u kontinentalne predjele. Nama padavine upravo i najčešće dolaze iz pravca Afrike, a pokrenute su snažnim južnim strujanjem. Zrak koji kreće sa sjevera Afrike je jako suh i izrazito topao, koji strujanjem iznad Sredozemnog mora počinje akumulirati velike količine vlage koja nastaje isparavanjem morske vode. Na ovaj način topli suhi vjetar postaje vlažan i u dodiru sa regionalnim planinama vlaga se oslobađa u vidu kiše“, rekao je Bakir Krajinović, stručni saradnik u sektoru primijenjene meteorologije.

Upravo zbog veličine poremećaja južna struja nanosi velike količine pijeska iz saharske oblasti. Kada kažemo poremećaj, mislimo na ustaljeni meteorološki termin koji podrazumijeva konflikt ciklona i anticiklona.

„Cikloni koji dominiraju u našem dijelu planete su zračna strujanja koja se rotiraju u smjeru suprotnom od kazaljke na satu dok se kretanje zraka kod anticiklona odvija u smjeru kazaljke na satu. Ciklon donosi lijepo i sunčano vrijeme dok anticiklon donosi padavine. U našem umjerenom klimatskom pojasu prisutna su ova dva vrtloga od kojih zavisi kada očekujemo padavine, a kada sunčano vrijeme“, pojasnio je klimatolog Željko Majstorović.

Prljave kiše ne predstavljaju nikakvo odstupanje od ustaljenih klimatskih karakteristika u regiji, međutim, učestalost i oblik padavina otvara temu za diskutovanje iz oblasti klimatologije.

Prijetnja El Nina

Prekookeansko tlo je u bliskoj historiji bilo na udaru ekstremnih klimatskih zakonitosti koji su izazvale ogromnu materijalnu štetu i odnijele veliki broj života. Riječ je o klimatskom fenomenu nazvanom El Nino.

„El Nino je ključan faktor u formiranju vremenskih prilika u Americi, Australiji, dijelovima KIne, Indije i afričkog kontinenta. El Nino je nepredvidiv, što je i opisano u nazivu pojave, a u bukvalnom prijevodu znači nestašni dječak. Ova klimatska devijacija donijela je puno neprilika stanovništvu. U uobičajeno suhim područjima padavine su prouzrokovale poplave, a na teritorijama koje su obilovale kišom, nastupila je suša. Ovo je samo jedna od manifestacija posljedica globalnog zagrijavanja“, rekao je Majstorović.

Još nije dokazano da klimatski fenomen El Nino može imati utjecaja na vremenske prilike u regiji, međutim postoje indikacije da indirektno utječe na faktore koji tvore klimatske prilike u regiji.

Sva svjetska istraživanja upućuju na činjenicu da je globalno zagrijavanje u toku i realno, nemoguće ga je zaustaviti. Ono što je moguće jeste podizanje opće svijesti o osnovama klimatologije i priprema lokalnih infrastruktura za scenarije elementarnih nepogoda.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply