Kako danas izgleda prva danska ugljično-neutralna zgrada?

Kako danas izgleda prva danska ugljično-neutralna zgrada?

Automatizirani sistem uz pomoć senzora mjeri razinu svjetla i pali LED rasvjetu ili navlači sjenila. 76 m2 fotonaponskih ćelija i panela na krovu pokriva potrebe za električnom energijom i toplom vodom...

Ugljično-neutralne zgrade danas više nisu novost. U bliskoj budućnosti one će biti standard u novogradnji. Ali prve se pamte. Danska će svakako pamtiti svoju prvu eksperimentalnu ugljično-neutralnu zgradu javne namjene koja je 2009. godine podignuta u Kopenhagenu. Zgrada i danas izgleda impresivno, posebno u odnosu na tradicionalne sveučilišne zgrade u susjedstvu. Ali prije 7 godina, kada je stručni tim utirao put prema održivoj arhitekturi, Green Lighthouse bila je simbol revolucionarnog tehnološkog dosega u službi održivosti. Iako su se s mnogim tehnološkim rješenjima susretali po prvi puta, zgrada je završena u samo 9 mjeseci.

Green Lighthouse danas je dom informativnom centru prirodnih nauka Fakulteta u Kopenhagenu i centru za inovacije i poduzetništvo. Takođe, ona je i nezaobilazna turistička atrakcija, jer predstavlja svojevrstan showroom održive tehnologije i pametnog projektiranja u kojima Danska prednjači. U prve tri godine postojanja, posjetilo ju je 15.000 turista. Među njima bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev i kineski ministar obrta i trgovine sa svojom mnogobrojnom delegacijom.

Zelena stožasta zgrada kosog krova dizajnirana je tako da maksimalno upije i iskoristi sunčevo zračenje. 76 m2 fotonaponskih ćelija i panela na krovu pokriva potrebe zgrade za električnom energijom i toplom vodom. Velux krovni prozori propuštaju sunčevu svjetlost u kružno centralno stubište i prema uredskim prostorima u prizemlju. Krovni prozori ujedno imaju važnu ulogu u prozračivanju, ali i hlađenju zgrade. Sa svih strana kroz fasadne prozore različitih dimenzija prodire dnevno svjetlo u uredske prostore i otvoreno, prostrano kružno stubište. U ljetnim mjesecima to zagrijavanje nije baš poželjno, pa se tada na prozore automatski spuštaju rolete koje reagiraju na kretanje sunca. Iako je velik naglasak stavljen na optimizaciju potrošnje energije za potrebe grijanja, hlađenja i ventilacije, korisnici zgrade nisu zarobljeni automatiziranim sustavima koji im određuju temperaturu, vlažnost i količinu svjetla, već mogu i manualno regulirati kako bi se u prostoru osjećali ugodno.

Upravo je ta sloboda regulacije temperature i prirodne ventilacije jedan od razloga zašto je potrošnja energije nakon prve godine korištenja bila dvostruko veća nego je to predviđeno kalkulacijama. Umjesto 30 kWh/m2 godišnje, zgrada je imala potrošnju oko 60 kWh/m2 godišnje. Razlog ovolikoj razlici između procijenjene i realne potrošnje je u načinu korištenja zgrade. Na primjer, korisnici su zimi podešavali temperaturu na 24 °C , umjesto na 22 °C koliko je bilo procijenjeno u kalkulacijama. Također, u prostoru bi ostajali duže od predviđenih 8 radnih sati, što je povećalo potrošnju električne energije. Samo u prve tri godine u zgradu je ušlo više od 15.000 ljudi, a sa svakim njihovim ulaskom i izlaskom izašla bi i toplina. “Na toliki interes posjetitelja zaista nismo računali”, objasnila je Lone Feifer iz Veluxa.

Potrošnja i proizvodnja električne energije, izmjena zraka, vlažnost i drugi parametri koji utječu na ugodnu mikroklimu, mogu se pratiti na dnevnoj, mjesečnoj ili godišnjoj razini. Automatizirani sustav uz pomoć senzora mjeri razinu svjetla u prostoru i sukladno tome pali umjetnu LED rasvjetu ili po potrebi navlači sjenila. Sistem se može reprogramirati prema realnoj potrebi korisnika zgrade. Kad bi se krovni prozori zatvorili, potreba za umjetnom rasvjetom bila čak 4 puta veća.

Unutrašnjost je vrlo prozračna i svjetla, što je svakako dobro za produktivnost, ali loše za službe održavanja čistoće jer sunce osvijetli i najmanju nečistoću. Zgrada kao da je u suživotu sa svojim stanarima i ugađa im kako bi se u njoj osjećali ugodno.

Od 2009. godine tehnologija je znatno napredovala, pa bi danas bila logična neka modernija rješenja, a i sama izvedba bi bila mnogo jeftinija nego što je bila prije 7 godina. Ipak Green Lighthouse zadao je smjer razvoja moderne arhitekture koja je povoljna koliko za čovjeka toliko i za okoliš i time u potpunosti opravdao svoje ime – Zeleni svjetionik.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply