Kako su propali EU planovi o energiji iz ugljena?

Kako su propali EU planovi o energiji iz ugljena?

Mnogi planovi europskih kompanija o povećanju proizvodnje električne energije sagorijevanjem ugljena nisu realizirani proteklog desetljeća zbog pogrešnih procjena i promijenjenih okolnosti, pokazalo je novo istraživanje Oxford-a. Smanjena energetska potražnja i zastupljeniji obnovljivi izvori energije rezultirali su daleko manjim brojem novih postrojenja od prvotno planiranog.

Europske kompanije su između 2005. i 2008. najavljivale kako će izgraditi nova postrojenja za sagorijevanje ugljena ukupne instalirane snage najmanje 49 GW.

Njemačke firme planirale su instalaciju najmanje 20 GW, dok su britanske i nizozemske kompanije imale za cilj 7, odnosno 4 GW. Međutim, 77 posto od tih 49 gigavata već je otkazano, a vjerojatno neće biti instalirano još 1,1 GW. Izgrađeno je samo 12 od 65 planiranih elektrana, dok u Velikoj Britaniji nije napravljeno niti jedno planirano postrojenje.

Njemačka je obećala da će postepeno ukinuti proizvodnju električne energije iz ugljena, u skladu s nacionalnim i ciljevima EU, ali postoji velika sumnja da je takva ideja izvodljiva. Ugalj i dalje pokriva 40 posto energetske potražnje u Njemačkoj, a od početka 2000. njegova upotreba u energetskoj industriji smanjena je za samo 10 posto.

Izvještaj sa Oxforda pokazuje da je taj zaokret u europskim kompanijama uglavnom rezultat pogrešnih predviđanja. Povećanje proizvodnje planirano je sredinom 2000-ih godina pod utjecajem brojnih faktora.

U izvještaju se navodi da su političke okolnosti u Njemačkoj, Poljskoj i Nizozemskoj išle u korist širenju elektrana na ugalj. Nove njemačke i nizozemske elektrane sagorijevale su samo kameni ugalj koji izaziva manje zagađenja i koristile su najnovije tehnologije. Od 53 otkazana projekta, samo je 11 trebalo koristiti sličnu čistiju tehnologiju.

Takođe, uvjeti na tržištu EU su sredinom 2000-ih ukazivali da ugalj ima svijetlu budućnost, navodi se u izvještaju. Procjenjivalo se da će sirovine pojeftiniti, a da će se potražnja električne energije povećati. Rast bruto domaćeg proizvoda je bio usko povezan s povećanjem energetske potražnje.

Međutim, u periodu nakon 2008. godine, potražnja za energijom bila je manja od očekivane, a zbog rasta proizvodnje i većeg korištenja obnovljivih izvora energije došlo je do hiperprodukcije. Autori istraživanja su istaknuli kako druge zemlje mogu naučiti iz iskustva europskih država.

Implikacije po kompanije i investitore u Aziji, gdje se u ovom trenutku razmatra širenje proizvodnje iz ugljena, kristalno su jasne: klađenje na novi ugljen se ne isplati“, navodi se u izvještaju.

Indija je nedavno najavila kako će ugasiti elektrane na ugljen ukupne instalirane snage 5.5 GW, a već je tijekom protekle dvije godine znatno smanjila količinu električne energije dobivene iz elektrana na ugalj.

Novi predsednik Južne Koreje je, u skladu s izbornim obećanjima, najavio zatvaranje 10 elektrana na ugalj te da neće biti otvarana nova postrojenja.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu