Koji je najbolji obnovljivi energetski izvor za vaše domaćinstvo?

Koji je najbolji obnovljivi energetski izvor za vaše domaćinstvo?

Vlasnicima objekata/domaćinstava trenutno je na raspolaganju ogroman izbor različitih obnovljivih energetskih izvora. Međutim, nameće se pitanje pitanje koji od njih je najbolji? Allianz objavljuje analizu obnovljivih energetskih izvora koju je obavio njihov stručnjak Klaus Schmuck (Head of Risk Management for Allianz Climate Solutions) navodeći njihove prednosti i mane. Sve se više objekata oprema solarnim panelima. Kako je moguće objasniti

Vlasnicima objekata/domaćinstava trenutno je na raspolaganju ogroman izbor različitih obnovljivih energetskih izvora. Međutim, nameće se pitanje pitanje koji od njih je najbolji?

Allianz objavljuje analizu obnovljivih energetskih izvora koju je obavio njihov stručnjak Klaus Schmuck (Head of Risk Management for Allianz Climate Solutions) navodeći njihove prednosti i mane.

Sve se više objekata oprema solarnim panelima. Kako je moguće objasniti brzi porast upotrebe solarne energije?

Usljed povećanog broja dobavljača došlo je do naglog pada cijena. Broj kinsekih proizvođača se povećao desetostruko a njih većina proizvodi u skladu sa evropskim standardima. Unazad nekoliko godina, potencijalni kupci su se morali prilagođavati dostupnim količinama solarnih panela na tržistu a proizvođači su bili u poziciji da određuju cijene. Danas se proizvodi više solarnih panela nego što tržište zahtijeva.

Zašto investirati u solarne panele?

Kako ističe Klaus Schmuck, cijelo područje Njemačke, osim sjeverozapada zemlje, pogodno je za proizvodnju električne energije. Cijena, koju njemačka Vlada nudi za solarnu energiju je mnogo viša nego za električnu energiju dobivenu iz neobnovljivih energetskih izvora. U skladu s tim, većina Nijemaca solarne panele i proizvedenu električnu energiju ne koristi za vlastite potrebe nego za prodaju velikim električnim sistemima. Mnoge druge evropske zemlje imaju slične feed-in tarife. S obzirom na klimatske karakteristike južna Evropa i sjeverna Afrika su izuzetno pogodna područja za proizvodnju solarne energije i njenu upotrebu u vlastitim domaćinstvima.

Velikopovršinska proizvodnja električne energije putem solarnih panela se velikom brzinom razvija u SAD-u. Globalni lider je, već sada, California. Smatra se da će na globalnom nivou, posebno u sunčanim i regijama sa visokim cijenama za električnu energiju,  paritet mreže bez subvencija biti dostignut do 2015. godine.

Da li je, za vlasnike stambenih objekata, sada vrijeme da investiraju u solarne panele?

 Kako prenosi Allianz, ulaganja u solarnu energiju su u Njemačkoj trebala biti urađena još prije kraja 2010. godine. Naime, električna energija proizvedena iz solarnih panela, koji su nastali prije 2011. godine, se narednih 20 godina prodaje po fiksnim cijenama. Nakon toga, pretpostavlja se da će garantirana/obećana cijena opadati na godišnjem nivou.

Interesantan paradoks predstavlja činjenica da su solarni paneli obično skuplji u zemljama sa mnogo sunca. Isto je primjetno i u Njemačkoj, solarni paneli u su skuplji na jugu nego na sjeveru zemlje.  

Na šta obratiti pažnju prilikom instalacije i upotrebe solarnih panela?

S obzirom na težinu solarnih panela neophodno je osigurati čvrstinu krovne konstrukcije. Pri izgradnji novih objekata solarni moduli se najčešće integrišu u krovnu konstrukciju. U slučaju postavljanja panela na već postojeću krovnu konstrukciju isti je za krov neophodno pričvrstiti dodatnom čeličnom građom. Odabir lokacija panela također predstavlja bitan faktor.

 Dok je u velikim gradovima, kao što je npr. Berlin, sunčeva osvjetljenost je usljed smoga i magle neizravno difuzna u zemljišnim predjelima svjetlost je direktnija i intenzivnija.

U skaldu s tim, razlikujemo dva tipa solarnih panela. Prvi tip predstavljaju paneli napravljeni od solarnih ćelija tzv. tankog filma. Oni su su manje efikasni ali bolji za upotrebu u slučaju difuznog osvjetljenja. Drugi, klasični paneli, su napravljeni od (monokristalnog ili polikristalnog) silicija koji, u poređenju sa prvim tipom, proizvode više električne energije, ali im je potrebno direktno sunčevo osvjetljenje.

Osim velikih instalacija koje zahtjevaju stručnu kontrolu, nakon montaže, solarne panele nije teško održavati. Rad solarnih panela postavljenih npr. na porodičnoj kući neophodno je kontrolisati najviše jednom sedmično kako bi se utvrdio njihov ispravan rad.

Koliko vremena je potrebno da bi se inicijalna investicija isplatila?

Vremenski rok zavisi od načina finansiranja panela. U Njemačkoj je u prosjeku potrebno 7 do 11 godina.

Znamo da je najčešće samo nekoliko mjeseci potrebno kako bi  vjetrena turbina proizvela količinu električne energije koja je bila potrebna da se ista napravi. Budući da proizvođači koriste različite tehnologije, ovakva ili slična kvantitativna mjerenja, teško je uraditi za solarnu energiju. Istraživački tim Univerziteta Utrecht došao je do zaključka da je, ovisno o količini sunčeve energije, potrebno dvije do četiri godine da bi se proizvela veća količina energije nego što je bilo potrebno za njihovu izgradnju.

S obzirom na činjenicu da su solarni paneli izloženi promjenama temperature od +60 stepeni Celzijusa ljeti, do -20 stepeni Celzijusa zimi, njihov kapacitet godišnje opada za 0.3 do 0.6%. Stoga, većina proizvođača garantuje najmanje 80% kapaciteta 20 godina.

Koje alternative postoje?

Trenutno se u Velikoj Britaniji, posebno u urbanim predjelima,  jako puno radi na malim vjetrenim turbinama.

Međutim,  neophodno je istaknuti ozbiljnije posljedice korištenja ovog alternativnog izvora energije  u urbanim predjelima: male vjetrene turbine se postavljaju na krovovima zgrada/kuća koje su, najčešće, preniski.  Konvencionalne vjetrene turbine se najčešće postavljaju na visini od 100 metara. Dok je na toj visini vjetar stabilniji, u urabim predjelima brzina vjetra, usljed turbulencija nije dovoljna. Osim toga, stalna kretanja turbina mogu ošteti krovove.

U budućnosti, će male, i kombinovane toplotne elektrane biti interesantan alternativni izvor energije a ubrzo će biti dostupne i po vrlo prihvatljivim cijenama. Postavlja se pitanje kako ih pustiti u pogon.

Upotreba zemljišnog plina nije preporučljiva budući da neće pozitivno uticati na smanjenje CO2 emisija. Drveni peleti su mnogo bolja opcija od zemljišnog plina. Neovisno od toga, veliki nedostatak predstavlja ovisnost od cijene drveta. Upotreba geotermalne toplotne pumpe je u većini slučajeva jako razumna, posebno onda kada se kombinira sa solarnim panelima. Pri tome je neophodno obratiti pažnju da li je razlika u temperaturi izmedju površine i dubine zemljišta prema ogdovarajuća. Naime, ako je razlika u temperaturi premala toplotna pumpa će postati neefiksana.

Pasivne kuće kombinuju neke od alternativnih izvora energije. Koliko su one dostupe?

Pasivne kuće su prije svega jako interesantne, posebno sa aspetka uštede energije. U Njemačkoj, KfW banka nudi povoljne načine kreditiranja za pomenute kuće. Potrebno je napomenuti da je kod pasivnih kuća kvalitet presudan.

Vlade teže ka značajnom smanjanju potrošnje enegrije. Å ta to tačno znači za objekte stare gradnje?

U SAD je ovaj trend je već prilično očigledan. Pokretanjen tzv. “žgreen building”  inicijative (inicijativa zelenih objekata)  ima za cilj pretvoriti svaki, već posojeći, objekat u što energetski efikasniji. Predviđa se da najkasnije za 10 godina, u SAD više neće biti moguće naći kupca za kuću koja nije izgrađena, ili je nije pretvorena u energetski efikasan objekat.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu