Vlasnicima objekata/domaćinstava trenutno je na raspolaganju ogroman izbor različitih obnovljivih energetskih izvora. Međutim, nameće se pitanje pitanje koji od njih je najbolji? Allianz objavljuje analizu obnovljivih energetskih izvora koju je obavio njihov stručnjak Klaus Schmuck (Head of Risk Management for Allianz Climate Solutions) navodeći njihove prednosti i mane. Sve se više objekata oprema solarnim panelima. Kako je moguće objasniti
Vlasnicima objekata/domaćinstava trenutno je na raspolaganju ogroman izbor različitih obnovljivih energetskih izvora. Međutim, nameće se pitanje pitanje koji od njih je najbolji?
Allianz objavljuje analizu obnovljivih energetskih izvora koju je obavio njihov stručnjak Klaus Schmuck (Head of Risk Management for Allianz Climate Solutions) navodeći njihove prednosti i mane.
Sve se više objekata oprema solarnim panelima. Kako je moguće objasniti brzi porast upotrebe solarne energije?
Usljed povećanog broja dobavljača došlo je do naglog pada cijena. Broj kinsekih proizvođača se povećao desetostruko a njih većina proizvodi u skladu sa evropskim standardima. Unazad nekoliko godina, potencijalni kupci su se morali prilagođavati dostupnim količinama solarnih panela na tržistu a proizvođači su bili u poziciji da određuju cijene. Danas se proizvodi više solarnih panela nego što tržište zahtijeva.
Zašto investirati u solarne panele?
Kako ističe Klaus Schmuck, cijelo područje Njemačke, osim sjeverozapada zemlje, pogodno je za proizvodnju električne energije. Cijena, koju njemačka Vlada nudi za solarnu energiju je mnogo viša nego za električnu energiju dobivenu iz neobnovljivih energetskih izvora. U skladu s tim, većina Nijemaca solarne panele i proizvedenu električnu energiju ne koristi za vlastite potrebe nego za prodaju velikim električnim sistemima. Mnoge druge evropske zemlje imaju slične feed-in tarife. S obzirom na klimatske karakteristike južna Evropa i sjeverna Afrika su izuzetno pogodna područja za proizvodnju solarne energije i njenu upotrebu u vlastitim domaćinstvima.
Velikopovršinska proizvodnja električne energije putem solarnih panela se velikom brzinom razvija u SAD-u. Globalni lider je, već sada, California. Smatra se da će na globalnom nivou, posebno u sunčanim i regijama sa visokim cijenama za električnu energiju, paritet mreže bez subvencija biti dostignut do 2015. godine.
Da li je, za vlasnike stambenih objekata, sada vrijeme da investiraju u solarne panele?
Kako prenosi Allianz, ulaganja u solarnu energiju su u Njemačkoj trebala biti urađena još prije kraja 2010. godine. Naime, električna energija proizvedena iz solarnih panela, koji su nastali prije 2011. godine, se narednih 20 godina prodaje po fiksnim cijenama. Nakon toga, pretpostavlja se da će garantirana/obećana cijena opadati na godišnjem nivou.
Interesantan paradoks predstavlja činjenica da su solarni paneli obično skuplji u zemljama sa mnogo sunca. Isto je primjetno i u Njemačkoj, solarni paneli u su skuplji na jugu nego na sjeveru zemlje.
Na šta obratiti pažnju prilikom instalacije i upotrebe solarnih panela?
S obzirom na težinu solarnih panela neophodno je osigurati čvrstinu krovne konstrukcije. Pri izgradnji novih objekata solarni moduli se najčešće integrišu u krovnu konstrukciju. U slučaju postavljanja panela na već postojeću krovnu konstrukciju isti je za krov neophodno pričvrstiti dodatnom čeličnom građom. Odabir lokacija panela također predstavlja bitan faktor.
Dok je u velikim gradovima, kao što je npr. Berlin, sunčeva osvjetljenost je usljed smoga i magle neizravno difuzna u zemljišnim predjelima svjetlost je direktnija i intenzivnija.
U skaldu s tim, razlikujemo dva tipa solarnih panela. Prvi tip predstavljaju paneli napravljeni od solarnih ćelija tzv. tankog filma. Oni su su manje efikasni ali bolji za upotrebu u slučaju difuznog osvjetljenja. Drugi, klasični paneli, su napravljeni od (monokristalnog ili polikristalnog) silicija koji, u poređenju sa prvim tipom, proizvode više električne energije, ali im je potrebno direktno sunčevo osvjetljenje.
Osim velikih instalacija koje zahtjevaju stručnu kontrolu, nakon montaže, solarne panele nije teško održavati. Rad solarnih panela postavljenih npr. na porodičnoj kući neophodno je kontrolisati najviše jednom sedmično kako bi se utvrdio njihov ispravan rad.
Koliko vremena je potrebno da bi se inicijalna investicija isplatila?
Vremenski rok zavisi od načina finansiranja panela. U Njemačkoj je u prosjeku potrebno 7 do 11 godina.
Znamo da je najčešće samo nekoliko mjeseci potrebno kako bi vjetrena turbina proizvela količinu električne energije koja je bila potrebna da se ista napravi. Budući da proizvođači koriste različite tehnologije, ovakva ili slična kvantitativna mjerenja, teško je uraditi za solarnu energiju. Istraživački tim Univerziteta Utrecht došao je do zaključka da je, ovisno o količini sunčeve energije, potrebno dvije do četiri godine da bi se proizvela veća količina energije nego što je bilo potrebno za njihovu izgradnju.
S obzirom na činjenicu da su solarni paneli izloženi promjenama temperature od +60 stepeni Celzijusa ljeti, do -20 stepeni Celzijusa zimi, njihov kapacitet godišnje opada za 0.3 do 0.6%. Stoga, većina proizvođača garantuje najmanje 80% kapaciteta 20 godina.
Koje alternative postoje?
Trenutno se u Velikoj Britaniji, posebno u urbanim predjelima, jako puno radi na malim vjetrenim turbinama.
Međutim, neophodno je istaknuti ozbiljnije posljedice korištenja ovog alternativnog izvora energije u urbanim predjelima: male vjetrene turbine se postavljaju na krovovima zgrada/kuća koje su, najčešće, preniski. Konvencionalne vjetrene turbine se najčešće postavljaju na visini od 100 metara. Dok je na toj visini vjetar stabilniji, u urabim predjelima brzina vjetra, usljed turbulencija nije dovoljna. Osim toga, stalna kretanja turbina mogu ošteti krovove.
U budućnosti, će male, i kombinovane toplotne elektrane biti interesantan alternativni izvor energije a ubrzo će biti dostupne i po vrlo prihvatljivim cijenama. Postavlja se pitanje kako ih pustiti u pogon.
Upotreba zemljišnog plina nije preporučljiva budući da neće pozitivno uticati na smanjenje CO2 emisija. Drveni peleti su mnogo bolja opcija od zemljišnog plina. Neovisno od toga, veliki nedostatak predstavlja ovisnost od cijene drveta. Upotreba geotermalne toplotne pumpe je u većini slučajeva jako razumna, posebno onda kada se kombinira sa solarnim panelima. Pri tome je neophodno obratiti pažnju da li je razlika u temperaturi izmedju površine i dubine zemljišta prema ogdovarajuća. Naime, ako je razlika u temperaturi premala toplotna pumpa će postati neefiksana.
Pasivne kuće kombinuju neke od alternativnih izvora energije. Koliko su one dostupe?
Pasivne kuće su prije svega jako interesantne, posebno sa aspetka uštede energije. U Njemačkoj, KfW banka nudi povoljne načine kreditiranja za pomenute kuće. Potrebno je napomenuti da je kod pasivnih kuća kvalitet presudan.
Vlade teže ka značajnom smanjanju potrošnje enegrije. Å ta to tačno znači za objekte stare gradnje?
U SAD je ovaj trend je već prilično očigledan. Pokretanjen tzv. “žgreen building” inicijative (inicijativa zelenih objekata) ima za cilj pretvoriti svaki, već posojeći, objekat u što energetski efikasniji. Predviđa se da najkasnije za 10 godina, u SAD više neće biti moguće naći kupca za kuću koja nije izgrađena, ili je nije pretvorena u energetski efikasan objekat.