Lokalna energetska tranzicija – Uspješan model otoka Krka

Lokalna energetska tranzicija – Uspješan model otoka Krka

Osnovni cilj energetske zadruge na otoku Krku je bio osiguravanje neovisnog i CO2 neutralnog otoka najkasnije do 2030. godine!

Kako je nastala energetska zadruga na Krku?

Rast cijena energije svakom domaćinstvu i privrednom subjektu odnosi sve veći dio prihoda. Budući da najveći dio te energije sada potiče iz neobnovljivih fosilnih goriva koja postupno nestaju, ranjivost na daljnja poskupljenja može se izbjeći samo prelaskom na obnovljive izvore energije (OIE) i mjerama povećavanja energetske učinkovitosti (EE).

Ali, kada pojedinac pokuša na svojoj nekretnini primijeniti OIE i/ili EE, suoči se sa složenim procedurama i mnogim teško prihvatljivim financijskim uvjetima. Stvari postaju lakše i jeftinije ako pojedincu u tome može pomoći subjekt kojem su navedene procedure poslovna rutina, koji može dogovoriti različite modele financiranja i koji može dobiti značajne rabate na količinu, jer naručuje opremu za veći broj korisnika istovremeno.

Kako takvog subjekta na Krku nisu imali, nekolicina pojedinaca je bila mišljenja da ga trebaju sami stvoriti i da bi najbolja forma za to bila zadruga. Tu inicijativu prihvatile su i neke udruge, komunalna poduzeća, privredni subjekti, jedinice lokalne samouprave i pojedinci, koji su pristali da budu osnivači zadruge – svi sa jednakim udjelima i sa po jednim glasom.

Energetsku zadrugu “Otok Krk” osnovalo je na osnivačkoj skupštini 19 osnivača 31.srpnja 2012. u prostorijama Grada Krka.

 

Šta ova zadruga nudi svojim korisnicima?

  1. Da koriste usluge i/ili sudjeluju u radu Zadruge kao član ili vanjski suradnik
  2. Da dobiju procjenu optimalnih OIE* i EE** zahvata na svojoj nekretnini
  3. Postavljanje fotonaponske elektrane na njihovom krovu od projekta, preko ishođenja statusa povlaštenog proizvođača el. energije, do nabavke i montaže
  4. Realizaciju drugih OIE i EE zahvata od projekta do izvedbe
  5. Informativna predavanja za stanovništvo i druge interesne i društvene skupine vezano za mogućnosti korištenja OIE i EE
  6. Edukaciju poduzetnika zainteresiranih za izvođenje instalacija OIE i EE
  7. Osmišljavanje i realizaciju komunalnih elektrana
  8. Osmišljavanje i realizaciju sistema za pohranjivanje energije
  9. Osmišljavanje i realizaciju zahvata na javnoj infrastrukturi koji smanjuju potrošnju energije i/ili omogućavaju ponovnu upotrebu prirodnih resursa (vode, npr.)
  10. Osmišljavanje i realizaciju projekata e-mobilnosti

 

Koji su rezultati rada ove zadruge?

Članovi energetske zadruge na otoku Krku koji su zainteresirani za realizaciju projekata fotonaponskih elektrana zajedničkim nastupom preko zadruge uspjeli su izboriti i do 40% povoljniju cijenu fotonaponske opreme, te spustiti cijenu projektne dokumentacije za čak tri puta.

Osim toga, realizacijom brojnih projekata osigurano je i zapošljavanje određenog broja ljudi na održavanju velikog broja fotonaponskih sistema. Ovakav oblik interesnog udruživanja može se smatrati potrošačkom zadrugom gdje ona zadovoljava zajednički interes samih potrošača, a moguća je realizacija obrtničko – uslužnih zadruga radi zajedničkog nastupa na tržištu i osiguranja finansiranja projekata obnovljivih izvora energije.

 

Konačni rezultat:

Krk je danas hrvatski lider kada je riječ o obnovljivoj energiji, kao i u odvajanju i zbrinjavanju otpada. Cijeli otok odvaja čak 50 posto svog otpada, a u prosincu prošle godine postotak odvojenog otpada popeo se na čak 60 posto, što znači da se od tone otpada šesto kilograma otpada reciklira i ponovno koristi. O kakvom je uspjehu riječ dovoljno govori podatak da se na razini Hrvatske prosječno odvaja i reciklira samo oko 15 posto komunalnog otpada, dok Zagreb odvaja samo jedan posto, i po tome je jedna od najgorih prijestolnica u Europi.

Krk je po količini odvojenog otpada već ušao u 2020. godinu, jer je 50 posto odvojenog otpada cilj Europske unije za tu godinu. Naš je cilj do 2020. godine odvajati 80 posto otpada, a do 2030. godine ostvariti i punu energetsku neovisnost otoka, čime će Krk postati prvi energetski neovisan otok u ovom dijelu svijeta“, objašnjava Vjeran Piršić, dugogodišnji ekološki aktivist i utemeljitelj ekološke udruge Eko Kvarner, koji živi u Njivicama na Krku i jedan je od najupućenijih u krčko ekološko čudo.

 

U čemu je tajna tog uspjeha?

Za Piršića nikakve dileme nema: “Sve smo postigli kao zajednica u kojoj su prevladali razumni argumenti, ljudi koji su bili na upravljačkim pozicijama nisu bili aparatčici, a odlično smo iskoristili europske i sve dostupne fondove. Samo njemačka vlada darovala nam je 100 hiljada eura za projekt ‘Krk – energetski neovisan otok’“.

 

Ova objava je dio projekta “Energetske zadruge – zajednička incijativa za rješenje problema otpada sa farmi u Zeničko-Dobojskom kantonu” koji se implementira uz podršku Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Projekt ima za cilj da promoviše okolišno održivo ponašanje, razvije svijest i ojača ekološku kulturu građana kroz informisanje i poticanje na udruživanje i formiranje energetskih zadruga kroz koje će se zajedničkom incijativom vršiti ponovna upotreba otpada i omogućiti korištenje alternativnog izvora energije na farmama koristeći biogasna postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije u cilju smanjenja zagađenja okoliša u ruralnim područjima Zeničko-Dobojskog kantona.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu