Mjerenja vjetropotencijala se provode zbog određivanja mogućnosti proizvodnje električne energije vjetroturbina na nekoj lokaciji, kako bi rizik ulagača bio što manji. Od velike je važnosti: učinkovit izbor mikrolokacije mjerenja (referentna tačka) montaža mjerne stanice sa odgovarajućom mjernom opremom održavanje mjerne stanice analiza podataka o karakteristikama vjetra. Prilikom izbora mikrolokacije potrebno je izabrati lokaciju bez prepreka (stambeni objekti, drveće, stijene) koje
Mjerenja vjetropotencijala se provode zbog određivanja mogućnosti proizvodnje električne energije vjetroturbina na nekoj lokaciji, kako bi rizik ulagača bio što manji.
Od velike je važnosti:
- učinkovit izbor mikrolokacije mjerenja (referentna tačka)
- montaža mjerne stanice sa odgovarajućom mjernom opremom
- održavanje mjerne stanice
- analiza podataka o karakteristikama vjetra.
Prilikom izbora mikrolokacije potrebno je izabrati lokaciju bez prepreka (stambeni objekti, drveće, stijene) koje bi mogle stvarati zavjetrinu i usporiti ili ometati kretanje vjetra. Poželjna je pristupačnost, prostranost, blizina elektroenergetske mreže, da nije u neposrednoj blizini naseljenog mjesta, niti u okvir u neke zaštićene prirodne zone. Lokacije na visokim nadmorskim visinama također mogu stvarati probleme prilikom procesa mjerenja vjetropotencijala, radi niskih temperatura.
Mjerna stanica za mjerenje vjetropotencijala sastoji se od mjernog stuba na kojem se nalaze:
- Anemometar(i)
- Pokazivač smjera
- Kućište (kabina)
- Uređaj za prikupljanje i pohranjivanje podataka (eng. data logger)
- GSM/GPRS modem
- Senzor za mjerenje atmosferskog pritiska zraka
- Senzor za mjerenje temperature i vlažnosti zraka
- Solarni panel, sl.2.

Slika 2. Raspored mjerne opreme
Mjerni stubovi se mogu razvrstati prema visini i konstrukciji. Tako prema konstrukciji postoje cijevni i čelično rešetkasti, sl.3., dok prema visini:
- do 40 [m]
- od 50 60 [m], koji se uobičajeno primjenjuju i
- od 70 100 [m].
Za mjerenje brzine vjetra potreban je anemometar, sl.4a, ključni parametar za procjenu mjesta vjetroelektrane. Za svaki anemometar potreban je kalibracioni izvještaj, u skladu sa međunarodnim standardima. Broj anemometara koji se postavljaju na stubu može varirati, od najmanje 2 do najviše 6.

Slika 3. Cijevni i čelično rešetkasti mjerni stubovi
Pokazivač smjera, kao što mu i sam naziv govori, služi za određivanje smjera vjetra, sl. 4b. Postavlja se pri vrhu stuba, i to ispod anemometra na udaljenosti od 1,5 [m]. Detaljno razmatranje smjera vjetra omogućava najbolje moguće pozicioniranje vjetroturbine.
Senzor za mjerenje atmosferskog pritiska zraka, sistem za prikupljanje i pohranjivanje podataka, napojna jedinica, te odvodnik prenapona smješteni su u kućištu. Kućište se obično postavlja na visini od oko 6 [m] i zaključava se radi zaštite od vandalizma i krađe.

Slika 4. (a) Anemometar, (b) Pokazivač smjera, (c) Senzor za mjerenje temperature i vlažnosti zraka, (d) Senzor za mjerenje atmosferskog pritiska zraka
Slika 5. (a) Uređaj za prikupljanje i pohranjivanje podataka (eng. data logger),
(b) GSM/GPRS modem
Uređaj za prikupljanje i pohranjivanje podataka (eng. data logger) nudi širok spektar mogućnosti i predstavlja jezgru svake stanice za mjerenje vjetropotencijala, sl. 5a. Oni su robusni, pouzdani, niske potrošnje, te posjeduju značajne memorijske kapacitete (4 MB, te mogućnost zapisa 2 000 000 mjerenih podataka) koji omogućuju automatsko prikupljanje i pohranjivanje podataka tokom nekoliko mjeseci ili čak i godina. Podaci se pohranjuju u standardne tekstualne datoteke što znatno olakšava analizu pomoću standardizovanih programskih alata. Samostalni mjerni sistemi funkcioniraju i u otežanim vremenskim uslovima i u udaljenim područjima, tako što je obezbjeđeno napajanje pomoću solarnih panela snaga od 10, 20 i 50 W.
Postoje tri načina očitavanja podataka sa data logger-a preko računara:
- GSM / GPRS sistem
- Satelit, ako GSM mreža nije dostupna
- Direktno očitavanje na mjernoj stanici.
- Mjernim podacima se može pristupati po želji korisnika, npr. svakodnevno, nekoliko puta sedmično, ili mjesečno.
Senzori za mjerenje temperature zraka, te senzori za mjerenje vlažnosti zraka, su često u kombinaciji kako bi se smanjili troškovi, sl. 4c. Proračun vlažnosti zraka ne utiče direktno na procjenu vjetropotencijala, ali pomaže u procjeni mogućnosti stvaranja leda na mjernoj lokaciji. Senzor temperature uvijek treba biti na visini od najmanje 10 [m], kako bi se izbjegao uticaj toplotnog zračenja zemlje.
Senzori za mjerenje atmosferskog pritiska (barometri) mjere pritisak zraka, sl. 4d. Za tačnu procjenu vjetropotencijala treba uzeti u obzir temperaturu i pritisak zraka. Međutim, ovi podaci se mogu preuzeti iz obližnjih meteoroloških stanica, tako da se ne smatraju bitnim dijelom mjernog sistema.
Autor: Mirnesa čajić / Energis
Leave a Comment
Your email address will not be published. Required fields are marked with *