Modeli građanske energije i prilika za lokalne zajednice u oblasti obnovljivih izvora energije – Energetske zadruge

Modeli građanske energije i prilika za lokalne zajednice u oblasti obnovljivih izvora energije – Energetske zadruge

Razvoj projekata iz oblasti energije iz obnovljivih izvora (OIE) brže napreduje u državama u kojima je lokalno stanovništvo, na nivou pojedinca ili grupa, osposobljeno za provođenje vlastitih građanskih energetskih inicijativa

Razvoj projekata iz oblasti energije iz obnovljivih izvora (OIE) brže napreduje u državama u kojima je lokalno stanovništvo, na nivou pojedinca ili grupa, osposobljeno za provođenje vlastitih građanskih energetskih inicijativa.

Lokalna zajednica na neki način posjeduje prirodni resurs i ona treba da uvidi svoju korist pri eksploataciji određenog resursa kao što je voda, sunce, vjetar, biomasa, itd. Te koristi su mnogobrojne i ogledaju se u promovisanju lokalnog tržišta rada kroz stvaranje novih radnih mjesta (npr. za izgradnju postrojenja, za isporuke ili usluge roba i dobara, itd.), unaprjeđenje lokalne infrastrukture, mogućnosti formalnih i neformalnih obuka, ulaganja u energetske projekte, niže cijene za energiju (električnu i toplotnu), mjere energijske efikasnosti (EE) u domaćinstvima, javnoj upravi, javnoj rasvjeti, unaprjeđenju stanja okoline (ozelenjivanje površina, parkova, itd.), te uključivanje javnosti i zainteresiranih građana u investiranje.

Modeli finansiranja projekata OIE i EE mogu biti različiti, a nešto inovativniji su modeli zajedničkokg investiranja, odnosno modeli građanske energije.

 

Organizovanje građana može biti neformalno ili formalno kroz, na primjer, energetske zadruge ili slična udruženja. Na takvim modelima bazira se oko 50 % instalisanih OIE kapaciteta za proizvodnju električne energije u Njemačkoj, što znači da je u vlasništvu građana oko 50 % obnovljive električne energije i da na taj način građani imaju korist, te se ne pravi jak otklon prema investiranju u OIE projekte kao što je to slučaj u BiH. Brojna domaćinstva imaju solarne fotonaponske panel na krovu, putem kojeg proizvode, koriste i/ili prodaju električnu energiju.

Značaj uključivanja stanovništva u vlasništvo nad obnovljivim izvorima energije

Snaga lokalne zajednice i njenih ključnih igrača da sudjeluju u projektima u kojima građani investiraju ili učestvuje u proizvodnji i/ili korištenju održive energije, predstavlja razvojnu polugu svake lokalne zajednice.

Vodilja za učešće lokalne zajednice i građana/stanovništva u energetski sektor leži u ostvarivanju određenih vrsta koristi od razvoja energetskih projekata za građana, kao potrošače i/ili proizvođače energije iz obnovljivih izvora energije (OIE). Uz uobičajeno veliku investiciju u energetskom sektoru, jednakost običnih građana i malih poduzetnika, može se iskoristiti za pristup finansiranju, dok istovremeno usmjeravanje dobiti prema široj lokalnoj zajednici povećava društvenu prihvatljivost održivog razvoja i obnovljivih izvora energije. Ovaj način uključivanja šire lokalne zajednice od posebnog je značaja za  ruralne sredine, ne samo finansijski, kroz izvoz električne energije u urbane i industrijske centre, nego i sudjelovanje u donošenju odluka i ostvarivanju profita, kao i transparentnosti, koji su preduvjet za lokalno prihvatanje infrastrukturnih projekata obnovljivih izvora energije. Osim toga, sredstva usmjerava u zajednice mogu biti od koristi u društvenom i kulturnom životu. Uključivanje lokalne zajednice također može ojačati lokalni ekonomski razvoj, te kreirati održivi ciklus investiranja. OIE projekti mogu stvoriti privremene ili, ponekad, dugoročne aktivnosti i profit lokalnih investitora za reinvestiranje i dalji lokalni razvoj. To se posebno odnosi ukoliko ključni igrači u zajednicama preuzimu ključnu ulogu u projektu, te tako razvijaju važne kooperativni vještine i osnažujući sebe i zajednicu.

Postoji mnogo različitih oblika uključivanja zajednice u OIE projektima, u odnosu na broj i vrstu koristi, kao i stepen učešća. Primjer nekih od uključenih u OIE projekte na nivou lokalne zajednice dat je na slici 1.

Slika 1. Primjer uključenosti šire lokalne zajednice u projekte obnovljivih izvora energije

Kako bi se omogućilo uključivanje ključnih igrača u lokalnoj zajednici, potrebno je ispoštovati određene kriterije i kreirati modele za razvoj projekata OIE baziranih na lokalnoj zajednici. Ti kriteriji ogledaju se u:

  • Otvorenosti prema vaninstitucionalnim, vanjskim investicijama

Kapital ili kredit može biti sredstvo za unaprijeđenje novih oblika financiranja i omogućavanje pojedincima da imaju finansijke koristi od projekata obnoviljvih izvora energije: ovaj kriterij prvenstveno se odnosi na investitore koji dolaze van lokalne zajednice u nedostatku lokalnih investicija.

  • Kreiranju benefita široj društvenoj zajednici

Ukoliko se kreira što više koristi za širu lokalnu zajednice, lakše će se unaprijediti klima za prihvatanje OIE projekata u lokalnoj zajednici

  • Otvorenosti ili aktivnoj mobilizaciji vaninstitucionalnih lokalnih investicija

Omogućuje se svih zainteresovanim u lokalnoj zajednici da sudjeluju u OIE projektima, te na taj način se olakšava klima za prihvatanje OIE projekata, ali i obezbjeđuje povoljan udio od eksploatacije prirodnih resursa lokalne zajednice

  • Donošenju odluka na lokalnom nivou

Obezbjeđuje pravednu dobrobit lokalnoj zajednici kroz razne koristi od OIE projekata za jačanje lokalne jedinice koja preuzima glavnu ulogu u razvoju projekata u svom području. Dobit ostaje u okviru zajednice i osigurava dodatnu vrijednost lokalnoj zajednici.

Razvoj projekata OIE može biti baziran na osnovu nekoliko modela i to:

  • Model samostalnog investiranja (pojedinci ili preduzeća razvijaju ili finansiraju OIE projekte)
  • Kompenzacioni model (šira društvena zajednica dobiva određeni oblik koristi od OIE projekata)
  • Partnerski model (partnerstvo između institucionalnih investitora kao što su komercijalni investitori, javna komunalnih preduzeća)
  • Model sa fokusom na lokalnoj zajednici (lokalna zajednica ima najmanje 50% u procesu odlučivanja)

Kroz uključivanje građana i svih relevantnih igrača u razvoj i realizaciju projekta OIE, šira društvena zajednica dobiva određene oblike koristi koji se, između ostalog, odnose na:

  • Promovisanje lokalnogtržišta rada kroz stvaranje novih radnih mjesta (npr. za izgradnju postrojenja, za isporuke ili usluge roba i dobara, itd.),
  • Unaprijeđenjelokalne infrastrukture,
  • Mogućnostiformalnih i neformalnih obuka,
  • Ulaganja ubuduće energetske projekte  (npr. preko lokalne fondacije),
  • Niže cijeneza energiju (električnu i toplotnu),
  • Mjere energijskeefikasnosti domaćinstva,
  • Unaprijeđenje stanja okoline (ozeljenjavanje površina, parkova, itd.),
  • Obejzbjeđivanje sredstava lokalnim institucijama za razvijanje novih okolinskih projekata i dr.

Primjer uključivanja lokalne zajednice kroz jedan od navedenih modela na razvoju i implementaciji projekta sistema daljinskog grijanja kroz kogenerativno postrojenje na biomasu, dat je na slici 2.

Slika 2. Uključenost šire lokalne zajednice u projekte biomase

Električna energija iz vode, sunca, vjetra i biomase, potiče se iz fonda kojeg pune krajnji potrošači, odnosno prvenstveno građani putem sistema naknade za obnovljive izvore energije plaćanjem računa za električnu energiju. Obzirom da građani pune taj fond, njima se treba omogućiti i da povuku određena sredstva iz tog fonda.

Pored toga, građanima je potrebno omogućiti i sistem proizvodnje i potrošnje električne energije na licu mjesta, neto mjerenja ili slično. Budućnost je u tzv „prosumage“ korisnicima, odnosno onima koji proizvode, koriste i skladište energiju.

Investiranje kroz energetske zadruge

Jedan od modela investiranja u OIE jesu i energetske zadruge. Energetske zadruge razvijaju projekte u oblasti obnovljivih izvora energije, a članovi zadruge su u potpunom ili djelomičnom vlasništvu. Članove zadruge u najvećoj mjeri čini zajednica na području implementacije određenog projekta. Na ovaj način se lokalno prisutni energetski potencijali poput biomase, vjetra, prostora za izgradnju solarnih sistema, geotermalne energije i dr. iskorištavaju, a članovi lokalne zajednica (građani) kao članovi energetske zadruge ulažu u investiciju. Ulaganje članova zadruge može biti u finansijskom, ali i materijalnom smislu. Osnovna odlika energetskih zadruga je solidarnost i transparentnost, tako da jedan član zadruge ima i jedan glas bez obzira ne visinu ulaganja u projekat. Na taj način se stavljaju u prvi plan druge vrijednosti kao što su društvene i okolinske koristi projekta, prije nego samo finansijske koristi.

Generalno može se reći da energetske zadruge za lokalnu zajednicu donose više koristi koje se mogu podijeliti u tri osnovne grupe:

  1. Okolinske koristi (smanjenje emisije stakleničkih gasova, rješavanje okolinskih problema zajednice – efikasno upravljanje gnojivom i/ili otpadom, ostacima iz poljoprivrede i šumarstva, smanjenje emisije zagađujućih materija u zrak i dr.).
  2. Društvene koristi (podjela rizika investicije među članovima zadruge, investiranje u projekte koji razvijaju lokalnu zajednicu, suzbijanje i/ili eliminisanje NIMBY efekta, smanjenje protivljenja lokalnog stanovništva projektima, stvaranje novih prilika za lokalna preduzeća, otvaranja novih radnih mjesta, doprinos održivom razvoju lokalne zajednice, i dr.).
  3. Ekonomske koristi (stvaranje menadžerskih i tehničkih znanja u lokalnoj zajednici, stvaranje novih radnih mjesta, stvaranje jačeg osjećaja zajedništva lokalne zajednice, ušteda na troškovima energije,)

U tabeli 1. je prikazano poređenje energetskih zadruge sa privrednim društvima.

Tabela 1. Razlike između privrednih društava i energetskih zadruga

Pojam zadrugarstva u BiH je odavno poznat. Zadruge na prostoru BiH su djelovale u prošlosti u punom jeku, te su do dan danas ostale kao spona između poduzetnika, tržišta i krajnjih kupaca. Najčešće su to bile zemljoradničke, poljoprivredne i druge zadruge koje su okupljale mnoštvo članova za zajedničkim ciljevima.

U BiH je registrovano oko 800 zadruge, od kojih 100 aktivno djeluje, a od toga 50% bilježi pozitivno poslovanje svake godine. Razlozi zbog kojih zadruge ne djeluje kao u prošlosti su mnogobrojni, od samog oktupa pojedinih sirovina, preko njihovog plasmana, nekonkurentnosti domaće proizvodnje, nedostatke adekvatnih poticaja, pa do nemogućnosti plasmana za EU tržište. I pored toga, zadrugarstvo je i dalje aktuelno i zaokret u samom interesu udruživanja proizilazi iz zahtjeva tržišta.

S obzirom da drvna industrija predstavlja značajan potencijal u BiH, regije istočne i srednje Bosne, romanijska i kupreška regija, samo su neke od područja BiH sa značajnim potencijalom za djelovanje kroz energetske zadruge. Pored toga, poljoprivredne regije predstavljaju ogroman potencijal za združivanje, zbrinjavanje svog otpada na jedno mjesto, te daljnje procesuiranje. Udruživanje farmera u energetsku zadruge u proizvodnju energije iz biogasa npr. omogućilo bi farmerima efikasniju i konkurentniju proizvodnju krajnjih produkata. Regija Semberije je jedna od najpogodnijih za tako nešto u BiH, kao i ona područja sa uzgojem stoke u većem ili manjem obimu.

 

Ova objava je dio projekta “Energetske zadruge – zajednička incijativa za rješenje problema otpada sa farmi u Zeničko-Dobojskom kantonu” koji se implementira uz podršku Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona. Projekt ima za cilj da promoviše okolišno održivo ponašanje, razvije svijest i ojača ekološku kulturu građana kroz informisanje i poticanje na udruživanje i formiranje energetskih zadruga kroz koje će se zajedničkom incijativom vršiti ponovna upotreba otpada i omogućiti korištenje alternativnog izvora energije na farmama koristeći biogasna postrojenja za proizvodnju toplotne i električne energije u cilju smanjenja zagađenja okoliša u ruralnim područjima Zeničko-Dobojskog kantona.

Piše: Nihad HARBAŠ, Stručnjak za EE i OIE – nLogic Advisory Sarajevo

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu