Na Pagu niče prva solarna elektrana

Na Pagu niče prva solarna elektrana

Prva velika elektrana na sunčevu energiju u Hrvatskoj mogla bi početi raditi već ove godine kod Povljane na južnom dijelu otoka Paga. To je najperspektivniji takav projekat gradnje velike solarne elektrane, jer je ta lokacija kod Povljane već ugrađena u prostorne planove, a Zadarski kanton im je potvrdio da je to projekat od njihovog posebnog interesa. Ministarstvo je

Prva velika elektrana na sunčevu energiju u Hrvatskoj mogla bi početi raditi već ove godine kod Povljane na južnom dijelu otoka Paga.

To je najperspektivniji takav projekat gradnje velike solarne elektrane, jer je ta lokacija kod Povljane već ugrađena u prostorne planove, a Zadarski kanton im je potvrdio da je to projekat od njihovog posebnog interesa.

Ministarstvo je investitorima već izdalo svu potrebnu dokumentaciju potrebnu za ishođenje građevinske dozvole. Osim toga, u tom projektu dobro sarađuju sva nadležna ministarstva i lokalne zajednice. Riječ je o elektrani snage 3,8 megavata koju planira graditi firma Jadran lux.

Kako stručnjaci ulaganja u takve objekte procjenjuju na tri do četiri miliona eura po megavatu, očekuje se da će u njenu gradnju trebati investirati između 11 i nešto više od 15 miliona eura. Zasad je, inače, u Hrvatskoj provedeno samo manjih pet fotonaponskih projekata ukupne snage 62 kilovata, ali u svijetu se ta grana energetike snažno
razvija zadnjih godina. U tome prednjači Njemačka, ali se jako puno investira i u češkoj gdje već radi 12.000 fotonaponskih sistema, a ove će godine, prema njihovim planovima, proraditi još 5000.

“Takav ubrzan razvoj investicija u korištenje sunčeve energije omogućilo je uvođenje relativno visoke zagarantovane otkupne cijene za struju proizvedenu iz tih sistema, a postupno je padala i cijena njihove gradnje”, objašnjava Tomaš Kuhta iz češkog veleposlanstva u Hrvatskoj. To je investitorima omogućavalo veliku dobit i povrat ulaganja već za tri do četiri godine. No, češki elektroenergetski sistem zbog tehničkih razloga nije mogao podnijeti toliko solarnih elektrana, pa su morali zaustaviti njihovo tako brzo širenje. “Zato je češka uvela porez na dobit kod takvih projekata od 20 posto, što je povrat ulaganja produžilo na 11 do 12 godina i smanjilo atraktivnost takvih investicija”, kaže Kuhta.

I u Hrvatskoj je interes za ulaganje u obnovljive izvore energije znatno porastao nakon uvođenja državnih poticaja, koji svim investitorima prvih 12 godina omogućavaju zagarantovan otkup sve proizvedene struje po dosta višim
cijenama od redovnih. Novac za to skuplja se iz naknade od pola lipe po potrošenom kilovatsatu, koju uz račune za struju plaćaju svi potrošači. Hrvatska, naime, želi do 2020. godine 20 posto energije u bruto neposrednoj potrošnji
proizvoditi iz obnovljivih izvora energije, a po nacionalnoj energetskoj strategiji do tada bi trebali imati obnovljive izvore ukupne snage 1545 megavata.

Ministarstvu gospodarstva je dosad prijavljeno 220 projekata za korištenje sunčeve energije, od čega su dosad odobrili 87. Među njima su i četiri projekta gradnje solarnih elektrana ukupne snage 170 megavata, kažu u Ministarstvu. Veće korištenje solarne energije, kao i ostalih obnovljivih izvora, za što Hrvatska po tvrdnjama stručnjaka ima velike potencijale, olakšat će najavljeno pojednostavljivanje dosta kompliciranih administrativnih procedura za dobivanje potrebnih saglasnosti i dozvola, značajno povećanje kvota, a do kraja godine trebao bi biti donesen i zakon o obnovljivim izvorima energije.

“Tome će, uz zagarantovane subvencionirane otkupne cijene električne energije i stalni razvoj sve efikasnijih tehnologija koje povećavaju isplativost takvih ulaganja, pridonijeti i poticanje investitora iz državnog proračuna, iz Fonda za zaštitu okoliša i energetsku efikasnost, regionalnih agencija i drugih izvora”, napominje Igor Raguzin iz
Ministarstva gospodarstva. Zato nije ni čudo da se očekuje snažan rast investicija u obnovljive izvore energije u Hrvatskoj, a očekuje se da će već ove godine proraditi možda i dvostruko više takvih proizvodnih kapaciteta nego
ukupno do sada.

Komentari

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply

Komentari

%d bloggers like this: