– Do nestašice je došlo najviše zbog prestanka rada određenih pogona, kvarova i njihove nepripremljenosti. Ali, naravno i zbog povećanja potrošnje koja je zbog ekstremne zime veća za 20% od normalne – kaže Zdu Sadiki, suvlasnik fabrike, izvještava Federalna televizija.

Takođe, previše stanovništva prešlo je na palet, a proizvodnja je mala pa je proizvođačima teško da se snabdiju za sirovinu. Sadiki navodi da je 2016. godine prodano 20.000 kotlova proizvođača iz BiH.

– Kada spojite 2015. i 2016. godinu, to je oko 600 megavata ugrađene energetske snage, s tim da je to preračunato na pelet potrošnja od 180 tona na sat postojećih ugrađenih kotlova – pojašnjava Sadiki.

Nestašica se, tvrdi, mogla spriječiti, ali za to je potrebna saradnja svih proizvođača peleta.

– Problem je što smo mi proizvođači peleta trebali formirati udruženje kroz koje bismo educirali građane da se pravovremeno snabdiju našim artiklom i držali pod kontrolom cijenu da ne bi mogli trgovci da se poigravaju sa građanima – ističe Sadiki.

U ovoj fabrici navode i da je rad na energetskoj efikasnosti takođe dio rješenja problema i na tome će se morati više raditi.

Cjena peleta je sa 270 KM u septembru porasla na više od 500 KM, i pored toga ovaj proizvod gotovo je nemoguće kupiti. Na tržište su stigle i prve količine peleta iz susjedne Hrvatske po 70% višoj cijeni od redovne.

U fabrici BHS Power u Bratuncu nestašica peleta se osjeti na zalihama, ali situacija, zasad, nije alarmanta. Ipak, BHS Power trenutno uspijeva snabdijevati samo kupce sa kojima ima potpisane ugovore, stanovništvo Bratunca i okoline.