Novi globalni sporazum o klimatskim promjenama – Kronološki slijed događaja

Klimatske promjene važan su globalni problem koji utječe na sve nas. Ova kronologija prikazuje proces postizanja novog globalnog pravno obvezujućeg sporazuma o klimi i daljnje obveze za smanjenje emisija stakleničkih plinova u razdoblju od 2020. do 2030.

2014.

Čelnici EU-a dogovorili su okvir klimatske i energetske politike za 2030. Europsko vijeće podržalo je četiri cilja:

obvezujući cilj EU-a za smanjenje emisija stakleničkih plinova za 40 % do 2030. u usporedbi s 1990,

cilj od najmanje 27 % udjela obnovljive energije koja će se u EU-u trošiti 2030,

povećanje energetske učinkovitosti za 27 % u odnosu na predviđanja,

dovršetak unutarnjeg energetskog tržišta dosezanjem minimalnog cilja od 10 % postojećih međusobno povezanih elektroenergetskih sustava do 2020. barem za energetske otoke, pogotovo baltičke države i Pirinejski poluotok.

2015.

Uoči konferencije o klimatskim promjenama u Parizu, EU je poslao svoj predviđeni i na nacionalnoj razini određeni doprinos (INDC) tajništvu Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC). INDC-om EU-a izražava se predanost EU-a pregovaračkom procesu za novi, pravno obvezujući sporazum o klimatskim promjenama s ciljem zadržavanja globalnog zatopljenja ispod 2 °C. Njime se potvrdio obvezujući cilj smanjenja od najmanje 40 % domaćih emisija stakleničkih plinova do 2030. u usporedbi s 1990., kako je navedeno u zaključcima Europskog vijeća iz oktobra 2014.

Datuma 18. septembra vijeće za okoliš usvojilo je zaključke kojima se utvrđuje stajalište EU-a za konferenciju UN-a o klimatskim promjenama u Parizu. Ministri su se dogovorili da će EU nastojati postići ambiciozan, pravno obvezujući i dinamičan sporazum s ciljem zadržavanja globalnog zatopljenja ispod 2 °C. Kako bi se postigao taj cilj, Vijeće je naglasilo da su globalne emisije stakleničkih plinova trebale doseći najvišu razinu do 2020., biti smanjene za najmanje 50 % do 2050. u odnosu na 1990. te biti gotovo nula ili ispod nule do 2100.

Desetog novembra vijeće za ekonomske i financijske poslove koje se sastalo 10. studenoga 2015. usvojilo je zaključke o financiranju borbe protiv klimatskih promjena. U zaključcima se uloga financiranja borbe protiv klimatskih promjena prepoznaje kao sredstvo za zadržavanje globalnog zatopljenja ispod 2 °C i prelazak na održivo gospodarstvo otporno na klimatske promjene i s niskim emisijama stakleničkih plinova. Usmjereni su i na doprinose EU-a financiranju borbe protiv klimatskih promjena na koje su se obvezale razvijene zemlje iz širokog raspona izvora i koji se kreću prema 100 milijardi dolara godišnje do 2020. Ministri su se složili da su potrebna znatna sredstva za pomoć zemljama u razvoju da se bore s klimatskim promjenama na odgovarajući način.

Konferencija o klimi u Parizu održala se od 30. novembra do 12. decembra 2015. To je bilo 21. zasjedanje Konferencije stranaka (COP 21) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC) i 11. zasjedanje sastanka stranaka Kyotskog protokola (CMP 11). Delegacije iz otprilike 150 zemalja sudjelovale su u pregovorima o novom globalnom pravno obvezujućem sporazumu o klimi. Novi globalni sporazum o klimatskim promjenama postignut je 12. decembra. Sporazum je uravnotežen ishod s akcijskim planom za ograničenje globalnog zatopljenja na razini „znatno ispod” 2 °C i kojim se ono nastoji ograničiti do 1,5 °C. Pariški sporazum je definisano da će biti otvoren za potpisivanje godinu dana od 22. aprila 2016. u New Yorku. Obuhvaća razdoblje od 2020. nadalje i stupit će na snagu kada ga ratificira 55 zemalja koje su odgovorne za najmanje 55 % globalnih emisija.

Čelnici EU-a pozdravili su povijesni klimatski sporazum koji je dogovoren na konferenciji COP21 u Parizu te pozvali Komisiju i Vijeće da do marta 2016. procijene rezultate, posebno s obzirom na klimatski i energetski okvir do 2030., te da pripreme sljedeće korake.

2016.

Petneastog februara vijeće za vanjske poslove usvojilo je zaključke o europskoj klimatskoj diplomaciji nakon konferencije COP21. Vijeće je istaknulo ulogu europske klimatske diplomacije u poticanju provedbe globalnog pariškog sporazuma o klimatskim promjenama postignutog u prosincu 2015. Akcijski plan klimatske diplomacije za 2016. usmjeren je na tri glavna područja:

zagovaranje borbe protiv klimatskih promjena kao strateškog prioriteta u diplomatskim dijalozima, javnoj diplomaciji i instrumentima vanjske politike,

provedba Pariškog sporazuma te predviđenih i na nacionalnoj razini određenih doprinosa u okviru razvoja s niskim razinama emisija otpornog na klimatske promjene,

rješavanje povezanosti klimatskih promjena, prirodnih resursa, blagostanja, stabilnosti i migracija.

Na sastanku Vijeća za okoliš (četvrtog marta) ministri su raspravljali o daljnjem postupanju nakon Pariškog sporazuma o klimatskim promjenama i njegovim posljedicama s obzirom na klimatsku politiku EU-a. Pravodobna provedba klimatskog i energetskog okvira EU-a do 2030. smatrala se važnim znakom obveze EU-a prema ciljevima Pariškog sporazuma. Ministri su istaknuli i važnost brze ratifikacije sporazuma.

Sedamneastog i osamneastog marta europsko vijeće naglasilo je potrebu da Europska unija i njezine države članice pravovremeno i u najkraćem mogućem roku ratificiraju Pariški sporazum kako bi bile njegove stranke od trenutka stupanja na snagu. Ujedno je istaklo predanost EU-a smanjenju emisija stakleničkih plinova unutar Unije te povećanju udjela obnovljive energije, kao i poboljšanju energetske učinkovitosti, kako je dogovoreno na sastanku Europskog vijeća u listopadu 2014. Prilagodba zakonodavstva za provedbu tog okvira jedan je od prioriteta.

Datuma 22.04.2016. EU potpisuje Pariški sporazum. Nizozemska ministrica okoliša i predsjednica Vijeća Sharon Dijksma i potpredsjednik Europske komisije Maroš Šefčovič potpisuju sporazum u ime EU-a na ceremoniji na visokoj razini u New Yorku (Sjedinjene Američke Države). U zgradi UN-a u New Yorku 175 zemalja potpisalo je Pariški sporazum o klimatskim promjenama, među njima i najveći svjetski emiteri štetnih gasova Kina i SAD. U ime Bosne i Hercegovine Sporazum je potpisao predsjedavajući Vijeća ministara BiH Denis Zvizdić. Nakon potpisivanja Sporazuma, Zvizdić je rekao da globalne krize zahtijevaju i globalani odgovor. Zbog toga je saradnja svih država ključna kako bi se na najefikasniji način zaustavili negativni trendovi koji bi u skoroj budućnosti, sigurno doveli do katastrofalnih posljedica.

 

 

 

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply