Novi rekord energije vjetra u 2014. Godini

Novi rekord energije vjetra u 2014. Godini

Global Wind Energy Council (GWEC) objavio je “Global Wind Report” za 2014. godinu. Izvještaj je sastavljen u 80 strana, a u nastavku pročitajte glavne podatke iz izvještaja. Tržište vjetra je doživilo veliki pad u 2013. godini sa samo 35 GW novih postrojenja. Ipak u 2014. Godini ta brojka se povećava na 51 GW novih instalisanih postrojenja u

Global Wind Energy Council (GWEC) objavio je “Global Wind Report” za 2014. godinu. Izvještaj je sastavljen u 80 strana, a u nastavku pročitajte glavne podatke iz izvještaja.

Tržište vjetra je doživilo veliki pad u 2013. godini sa samo 35 GW novih postrojenja. Ipak u 2014. Godini ta brojka se povećava na 51 GW novih instalisanih postrojenja u svijetu.

Kada je u pitanju offshore energija vjetra, Europa i dalje prednjači. Na kraju 2014. godine gotovo trećina kopnenih vjetroelektrana je situirana u Kini. U ovoj državi je trenutno instalisano 114 GW kopnenih vjetroelektrana i na dobrom su putu da dostignu svoj cilj od 200 GW do 2020. godine ili čak da dostignu cilj i nekoliko godina ranije. U izvještaju je također uključena procjena tržišta od 2015. do 2019. godine gdje stručnjaci predviđaju da će Azija biti dominantna u narednim godinama. Razvoj energije vjetra u Americi i Kanadi je teško predvidjeti, za Evropu se očekuje da će ostati stabilna, dok se u
Indiji i Južnoj Americi očekuje veliki rast na tržištima.

Prema mjerenjima koja datiraju iz prijeratnog perioda, na regionu od Trebinja preko Mostara do Bugojna iskazane su više nego obećavajuće vrijednosti. Ipak:

–     Vjetro-atlas na nivou države ne postoji, a istraživanja u ovoj oblasti su sporadična.

–      Imamo samo jedno postrojenje u operaciji, ostala su u fazi pripreme i gradnje.

Interes za izgradnju vjetroelektrana u BiH postoji. Kompanija Vran-Dukić iz Tomislavgrada podnijela je zahtjev i projektnu dokumentaciju za izgradnju vjetroelektrane sa 57 vjetrostubova na lokaciji Gradina u opšini Tomislavgrad. Kompanija Ivovik iz Livna, također, je podnijela zahtjev za dodjelu koncesije za izgradnju vjetroelektrane sa 24 vjetrostuba na lokaciji Ivovik, općina
Livno.


U okviru projekta, kojeg je finansirala Ambasada Å panjolske u BiH, na 10 mikro lokacija od Livna do Ravnog izvršena su mjerenja vjetra, a utvrđeno je da na tri lokacije (Livno, Mesihovina, Velika Vlajna) postoji mogućnost komercijalne
proizvodnje električne energije.  Austrijska kompanija Windkraft Simonsfeld GmbH pokrenula je postupak za dodjelu
koncesija za korištenje građevinskog zemljišta na platou Podveležja u cilju izgradnje vjetroelektrana. Radi se o parku vjetroelektrana sa 30 vjetroturbina ukupne snage 60 MW.

Sve ove ideje i projekti se odvijaju sporo i u zadnjih nekoliko godina nema pomaka. Vjetropark na platou Podveležje je odavno trebao krenuti sa izgradnjom, ali i taj projekat stagnira. Možemo vidjeti iz prethodnog teksta da Bosna i Hercegovina ima potencijal za vjetroelektrane, samo je pitanje kada će naša vlast to shvatiti.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply