Obnovljivi izvori vs. nukelarna energija Da li nam je potreno više nuklearne energije?

Obnovljivi izvori vs. nukelarna energija  Da li nam je potreno više nuklearne energije?

Najmanje narednih 10 godina će obnovljivi izvori energije biti prvi u izboru kada je u pitanju instalisanje novih kapaciteta. Fotonaponske ćelije, solarni paneli, vjetar i biomasa će dostići svoje vrhunce, zajedno sa doprinosima biogasa, geotermalne energije, a možda čak i energije valova i plime. Napredci u tehnologijama skladištenja i pad cijena na svjestskim tržištima će

Najmanje narednih 10 godina će obnovljivi izvori energije biti prvi u izboru kada je u pitanju instalisanje novih kapaciteta. Fotonaponske ćelije, solarni paneli, vjetar i biomasa će dostići svoje vrhunce, zajedno sa doprinosima biogasa, geotermalne energije, a možda čak i energije valova i plime. Napredci u tehnologijama skladištenja i pad cijena na svjestskim tržištima će prekinuti zabrinutost nekim obnovljivim izvorima energije. U narednih 10 godina bi trebalo da bude još 10 godina brzog rasta obnovljivih izvora.

Kada se razmišlja o prelasku sa “žnajprljavijih” fosilnih goriva, nukelarna energija je također mogućnost. Vrijeme izgradnje nuklearnih elektrana, rizik, otpad i troškovi će se razmatrati i porediti sa obnovljivim izvorima energije.

Gradovi i države brzo instaliraju nove male i velike kapacitete obnovljivih izvora energije i novih tehnologija za skladištenje. Kina, koja je trenutno najveći proizvođač energije iz nuklearne energije, dodaje sve veće kapacitete vjetroelektrana i solarnih elektrana u odnosu na nuklearne elektrane. Prošle godine Kina je dodala 20,72 GW vjetroelektrana i 28 GW solarnih elektrana u svoju mrežu. Novi kapaciteti vjetroelektrana i solarnih elektrana su veći od 5 nuklearnih elektrana napravljenih iste godine. Kina je samo jedan primjer kako se vjetroelektrane i solarne elektrane grade i puštaju u pogon brzo.

U narednih 10 godina instalisaće se obnovljivih izvora energije koje će biti ekvivalentno kao 100 nuklearnih reaktora.

Ova brojka ne pretpostavlja nikakve napredke u tehnologijama vjetroelektrana i solarnih elektrana. Prema nekim pretpostavakama u narednih 10 godina će se instalisati oko 130 GW novih kapaciteta iz obnovljivih izvora energije u SAD-u.
Najveći dio će biti vjetroelektrane i solarne elektrane, a one će biti praćene sa biomasom i geotermalnom energijom.

U narednih 10 godina planirana je izgradnja 5 nuklarnih elektrana sa ukupnom izlaznom snagom od 5,1 GW u SAD-u. Glavno pitanje je: zašto instalacija obnovljivih izvora energije raste brže od nukelarne, čak i na mjestima kao što je Kina gdje se gradi najviše nuklearnih reaktora? Pravi odgovori su: rizik, troškovi i vrijeme za izgradnju.

Nuklearnim elektrana je potrebno više vremena za izgradnju i koštaju više od obnovljivih izvora energije

Nuklearne elektrane su danas mnogo složenije od onih koje su se gradile prije nekoliko desetljeća. U Kini i SAD-u se grade novi reaktori, ali već kasne sa izgradnjom i prekoračuju budžet za oko 2 biliona dolara.

Ko donosi odluku da li će se graditi nuklearne elektrane ili elektrane na obnovljive izvore energije? Tu odluku direktno donose komunalije i potrošači koji uvijek biraju obnovljive izvore energije ispred nuklearne. Kupovne moći komunalija su postale veće otkad koriste energiju iz obnovljivih izvora energije. U SAD-u komunalije osiguravaju električnu energiju po cijenama 2,5-5 centi po kWh iz vjetra, a 5-9 centi po kWh iz solarne energije. Osim toga investicione cijene vjetroelektrana i solarnih elektrana su konstatno u padu.

Da li nam je potrebna nuklearna energija kao osnovno opterećenje?

Prilikom promjene sa fosilnih goriva, ipak treba napomenuti da su postojeće nuklearne elektrane potrebne. U SAD-u one obezbjeđuju 19% osnovnog opterećenja. Pod uslovom da i dalje sigurno rade, bez povećanog rizika, ova postrojenja mogu da
rade i do narednih 30 godina bez emisija stakleničkih gasova.

Kada sagledamo cijelu priču nuklearne elektrane jesu potrebne ali ove koje su izgrađene. Ne bi trebalo graditi nove, ipak se treba fokusirati na obnovljive izvore energije kao što su vjetar, solarna i biomasa. Već izgrađene nuklearne elektrane pokrivaju bazno opterećenje sa elektranama na fosilna goriva, ali izgradnja novih je skupa, duže traje i veći su rizici u odnosu na obnovljive izvore energije.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu