Prema izvještaju Europske komisije, europski potrošači mogu očekivati da će cijena električne energije rasti najmanje 20 godina. Tome će pridonijeti i povećanje broja vjetroelektrana. Naime, sve upućuje na to da će vjetroelektrane postati najveći izvor električne energije u EU-u do 2050., važniji od ugljena i nuklearne energije. Vjetroelektrane bi do tog datuma mogle osiguravati do 49 posto električne
Prema izvještaju Europske komisije, europski potrošači mogu očekivati da će cijena električne energije rasti najmanje 20 godina. Tome će pridonijeti i povećanje broja vjetroelektrana.
Naime, sve upućuje na to da će vjetroelektrane postati najveći izvor električne energije u EU-u do 2050., važniji od ugljena i nuklearne energije. Vjetroelektrane bi do tog datuma mogle osiguravati do 49 posto električne energije Europske unije, sugerira se u izvještaju, prema samo pet posto danas.
Prema svim scenarijima, prosječne cijene električne energije za kućanstva i firme jako će rasti do 2020., odnosno 2030. godine, navodi se u dokumentu. Cijene će biti najviše poslije 2030. budu li obnovljivi izvori energije, poput vjetra i solarne energije, imali velik udio u proizvodnji energije. EU bi do 2050. trebao smanjiti emisije stakleničkih plinova za najmanje 80 posto u odnosu na razine iz 1990.
Više od polovine električne energije u EU-u proizvodi se iz konvencionalnih fosilnih goriva kao što su ugljen i plin.
Nuklearne elektrane idući su najveći izvor energije s udjelom od 28 posto, a vjetar i hidroelektrane, dva najveća obnovljiva izvora, zajedno osiguravaju 18 posto energije.
Europska komisija trebala bi do kraja godine objaviti dokument pod nazivom Energetski plan do 2050.
Izvor: hrt.hr