Od klimatskih promjena će više stradati Grci i Italijani nego Sirijci

Od klimatskih promjena će više stradati Grci i Italijani nego Sirijci

Od posljedica klimatskih promjena 2050. umrijet će više Italijana i Grka nego Sirijaca s obzirom da će visoke temperature uticati na usjeve i poremetiti snabdjevanje hranom, pokazalo je istraživanje čije je rezultate 3. marta objavio medicinski časopis The Lancet. Prema istraživanju, u svijetu bi 2050. zbog posljedica klimatskih promjena, poput težeg pristupa hrani i neuhranjenosti,

Od posljedica klimatskih promjena 2050. umrijet će više Italijana i Grka nego Sirijaca s obzirom da će visoke temperature uticati na usjeve i poremetiti snabdjevanje hranom, pokazalo je istraživanje čije je rezultate 3. marta objavio medicinski časopis The Lancet. Prema istraživanju, u svijetu bi 2050. zbog posljedica klimatskih promjena, poput težeg pristupa hrani i neuhranjenosti, moglo da umre više od pola miliona ljudi, dok bi bez klimatskih promjena i uz veću dostupnost hrane moglo da se sačuva 1,9 miliona života.

Prema istraživanju čije dijelove je objavio portal EurActiv.com, 124 Grka na milion stanovnika umrijet će u 2050. zbog posledica klimatskih promjena i Grčka će biti treća najteže pogođena zemlja u svijetu u odnosu na broj stanovnika, iza Kine i Vijetnama.

U Siriji će, prema predviđanjima, 2050. od rizika povezanih sa klimatskim posljedicama umrijeti 320 ljudi, što je 840 manje nego u Grčkoj.

I druge članice EU, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku i Italiju imat će veći broj umrlih od Sirije i to po broju i u odnosu na broj stanovnika. Poljska, Španija, Portugal, Holandija, Belgija i Luksemburg bi takođe trebalo da gore prođu od Sirije, ali i od zemalja poput Libije i Konga.

U Italiji, koja je na 12. mjestu liste 155 zemalja obuhvaćenih istraživanjem, od posljedica klimatskih promjena umrijet će 4.630 ljudi.

Francuska je na 23. mjestu sa projekcijom 1.960 umrlih 2050, Britanija 26. sa 1.510 umrlih, Rumunija 30. sa 1.330 umrlih, Njemačka 34. sa 1.200, Grčka 36. sa 1.160 umrlih od posljedica klimatskih promjena.

Njemačka, Francuska i Britanija su pri vrhu liste po ukupnom broju umrlih jer imaju mnogo stanovnika, ali su na listi znanto niže rangirane kada je riječ o broju umrlih u odnosu na broj stanovnika.

Po broju umrlih u odnosu na broj stanovinika, Grčka je treća, Italija na 7. mjestu a Rumunija na 8. mjestu, Francuska je na 56. mjestu, Britanija na 68. a Njemačka na 83. mjestu.

Istraživanje kojim je rukovodio doktor Marko Springman iz Programa Oxford Martin za budućnost hrane Univerziteta u Oxfordu, pokazalo je da će klimatske promjene toliko poremetiti snabdevanje hranom da će u svetu 2050. umrijeti oko pola miliona ljudi.

U istraživanju se navodi da bi 2050. zbog klimatskih promjena moglo da umre 529.000 osoba, dok bi se bez klimatskih promjena i sa dostupnijom hranom i većim konzumiranjem hrane spriječilo 1,9 miliona smrti.

Od ukupnog projektovanog broja umrlih u svijetu 2050. zbog posljedica klimatskih promjena, gotovo polovina, odnosno 247.910 ljudi, umrijet će u Kini i udio umrlih u broju stanovnika biće 230 na milion Kineza.

Ovo je prvo takvo istraživanje o uticaju klimatskih promjena na vrstu ishrane i težinu tijela koje sadrži i procjenu broja umrlih zbog posljedica klimatskih promjena 2050. u 155 zemalja.

Promjene u dostupnosti i unosu hrane odrazit će se na rizične faktore u vezi sa vrstom ishrane i težinom, poput pothranjenosti zbog manje dostupnosti voća i povrća ili mesa.

U Sredozemlju usjevi će biti teško pogođeni klimatskim promenama, ali će i zemlje u drugim dijelovima svijeta trpiti zbog ovisnosti od uvoza iz tih i drugih zemalja izloženih klimatskim promjena.

Istraživanje je pokazalo da bi, ako se ne poduzmu koraci da se smanje emisije gasova sa efektom staklene bašte, klimatske promjene mogle da za trećinu smanje očekivano povećanje dostupnosti hrane 2050.

To bi dovleo do prosječnog smanjenja dostupnosti hrane po osobi za 3,2% (99 kalorija dnevno), unosa voća i povrća za 4% (14,9 grama dnevno) a konzumiranje crvenog mesa za 0,7% (0,5 grama dnenvo).

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply