Osnovni podaci o hidroenergiji

Osnovni podaci o hidroenergiji

Tekuća voda proizvodi energiju koja se može pretvoriti u električnu energiju. Električna energija dobijena na ovaj način se zove hidroelektrična energija ili hidroenergija. Nakčešći tip hidroelektrane je hidroelektrana koja koristi branu na rijeci da bi sačuvala vodu u rezervaru. Voda iz rezervara teče kroz turbine koje pokreću generatore električne energije. Ali hidroenergija ne znači nužno

Tekuća voda proizvodi energiju koja se može pretvoriti u električnu energiju. Električna energija dobijena na ovaj način se zove hidroelektrična energija ili hidroenergija. Nakčešći tip hidroelektrane je hidroelektrana koja koristi branu na rijeci da bi sačuvala vodu u rezervaru. Voda iz rezervara teče kroz turbine koje pokreću generatore električne energije. Ali hidroenergija ne znači nužno izgradnju velikih brana. Neke hidroelektrane koriste mali kanal da usmjere tok rijeke na turbinu.

Druga vrsta hidroelektrane koja koristi pumpe za protok vode između rezervoara može čuvati energiju. Energija iz naponske mreže pokreće generatore u suprotnom smjeru, i to pomjera vodu iz donjeg rezervoara u gornji rezervoar. Kada se gornji rezervoar napuni, voda se premješta kroz turbinu (koja se okreće u smjeru da generator proizvodi energiju) u donji rezervoar, i na taj način se proizvodi energija. Treba napomenuti da je kod ovakvih elektrana uvijek veća proizvodnja nego potrošnja energije.

Iskorišteni hidropotencijal Bosne i Hercegovine je ispod 40% iskoristivog, što je nisko u poređenju sa drugim evropskim zemljama. Å to se tiče malih hidroelektrana, ovdje je iskorištenost još niža. U BiH je 1991. godine bilo 11 malih HE, čime je bilo iskorišteno 4,4 % snage malih HE, odnosno 5,7 % raspoložive energije.

U zaključno sa 2008. godinom, u Bosni i Hercegovini je operativno 14 velikih hidroelektrana (od kojih su većina hidroelektrane sa branom) i niz malih hidroelektrana koje daju ukupnu izlaznu snagu od 28,2 MW. Male hidroelektrane su po pravilu tzv. protočne hidroelektrane (ove hidro elektrane ne koriste brane nego kanalima usmjeravaju riječni tok na turbine koje pokreću generatore).

Posljednjih godina u Bosni i Hercegovini prisutna je prava ekspanzija mini hidroelektrana (mHE) koje su u postupku od projektovanja, dodjele koncesije i izgradnje. Prema nepotpunim podacima u planu je realizacija oko pet stotina mHE širom BiH. Ilustracije radi samo na teritoriji općine Konjic na pritokama Neretve planira se izgradnja 40 mHE. U BiH postoje različita tumačenja o tome šta se konkretno podrazumijeva pod pojmom mini hidroelektrane (mHE). Ne postoji strogo određena definicija o klasifikaciji mHE izuzev ona koja se izražava u snazi elektrane. Prema relevantnoj literaturi, ali i prema domaćem zakonodavstvu (sa aspekta nivoa nadležne vlasti), najčešće se spominje granica do 5MW. Ispod te granice su mini hidroelektrane, a iznad ovog nivoa snage elektrane se podrazumijevaju velike hidroelektrane.

Prvi zadatak održivog razvoja energetike BiH je smanjenje energetske intenzivnosti u okviru cijelog životnog ciklusa od dobivanja primarne energije, preko procesiranja sirovina i proizvodnje, do konverzije proizvoda i finalnih oblika energije u novac i kvalitet života; ovo uključuje i korištenje otpadne toplote u drugim industrijskim pogonima, kao i u poljoprivredi. Drugi zadatak je povećanje energetske efikasnosti korištenja fosilnih goriva (mala kogeneracija energije, korištenje kondenzacionih kotlova, korištenje toplote dimnih gasova), Treći zadatak je postepeni prelazak na nekonvencionalnih izvora energije (korištenje bio mase, pasivno korištenje solarne energije, veće korištenje hidro potencijala za male hidroelektrane).

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply