Otpuštanje rudara i porast cijene struje kao dio kredita za Blok 7

Otpuštanje rudara i porast cijene struje kao dio kredita za Blok 7

Slučaj izgradnje bloka 6 slovenske termoelektrane Šoštanj završio je optužbama za korupciju i godišnjim gubicima većim od 50 miliona eura, a sličan scenarij predviđa se i u BiH. Energetska zajednica je više puta upozorila bh. vlasti zbog kreditnog zaduženja za izgradnju Bloka 7 u Tuzli, ali su poslanici oba doma Parlamenta FBiH skoro jednoglasno glasali za ovu izgradnju.

I dok se u Europskoj uniji (EU) zatvaraju termoelektrane, u FBiH je ipak realnije predviđanje zatvaranja rudnika, otpuštanja rudara, ali i povećanja cijena prema građanima. Krajnji rezultat izgradnje Bloka 7 mogli bi platiti bh. građani – novcem i zdravljem.

Bankwatch, kao najveća mreža lokalnih organizacija, grupa za zaštitu okoliša i ljudska prava u centralnoj i istočnoj Evropi, zajedno sa nevladinom organizacijom Focus iz Slovenije pratila je slučaj „Šoštanj“, još od 2007. godine. Ovo postrojenje je trebalo zamijeniti pet zastarjelih objekata istog kompleksa u narednih 40 godina, vrijednosti oko 600 miliona eura i održiti radno mjesto za 3500 osoba zajedno sa rudnikom.

Ove dvije organizacije su uvidjele nedostatke tog projekta, te su angažovali konsultanta koji je uradio analizu investicijskog plana. Kako je pojasnila predstavnica Bankwatch-a Pippa Gallop za Interview.ba, čitav slučaj je završio na sudu, uz nekoliko optužnica za korupciju.

– Na kraju se zaista i pokazalo kako su konsultanti predvidjeli u ovom slučaju, ta termoelektrana u 2018. godini imala je gubitak od 58 i po miliona eura, dok je 12 osoba i dvije firme optužene za korupciju u slučaju izgradnje termoelektrane – navodi ona.

Pojašnjava kako su cijene izgradnje konstantno rasle, te su na kraju bile duplo više nego što je bilo planirano. Antikorupcijska služba u Sloveniji tek je 2012. godine objavila da postoje sumnje koje se tiču ovog projekta, a prve optužbe izdate su tek nakon 2014. godine.

Zanimljivo je i da slovenska vlada razmišlja o uvođenju posebnog doprinosa za TE koji bi građani plaćali sa računima za električnu energiju, jer se radi o javnoj kompaniji, a sve kako bi se pokušao umanjiti ovaj gubitak.

Policijska istraga je u toku, ali su dva razloga jer projekat nije uspio – porast troškova izgradnje koji je značio neopravdan dobitak za glavnog graditelja, te nekvalitetna ekonomska analiza. Naime, ekonomska održivost vođena je pretpostavkom visoke cijene električne energije, koja je trenutno na tržištu vrlo niska i vjerovatno će i ostati.

Netransparetnost postupka je jedna od stavki koju Gallop  povezuje sa izgradnjom TE 7 u Tuzli, ali i neobjavljivanje studija izvodljivosti i drugih dokumenata.

Još jedna bitna stavka je naknada za izvoz CO2 iz naše zemlje u Europsku uniju, koju trenutno ne plaćamo.

– Ne vjerujem da će Europska unija dozvoliti da BiH izvozi tako dugo električnu energiju, a da ne plati cijenu CO2 – pojašnjava ona.

Napomenimo, sve kompanije u EU plaćaju naknade za proizvodnju CO2, tako da jedna tona ove emisije košta oko 20 eura.

Gallop pojašnjava i još neke sličnosti sa slovenskim slučajem – navedene cijene uglja su jako niske, čak niže od proizvodnih cijena 2016. godine.

– Oni (op.a. EP BiH) računaju da će ugalj biti jeftiniji, a takve pretpostavke su imali i u slučaju Šoštanj, što je na kraju ispalo totalno nerealno. Tu vidim veliku mogućnost da će ispasti ista stvar, vidjet ćemo gubitke i kako su donesene odluke u vezi projekta te da će zemlja biti u gubicima zbog toga – dodaje ona.

Otpuštanje rudara, povećanje cijena za građane

Denis Žiško iz  Centra za ekologiju i energiju iz Tuzle za Interview.ba kaže da, ukoliko dođe do nametanja plaćanja naknada za CO2, EP BiH će imati problem sa likvidnošću i praktično će bankrotirati.

– Kalkulisali su isplativost projekta bloka 7 sa daleko nižim cijenama od realnih. Sadašnja cijena uglja koju EP plaća prema rudnicima je oko 20 posto niža od realne proizvodne cijene, tako da praktično guraju rudnike u gubitak, jer im se ne plaća proizvodna cijena uglja, a onda se taj gubitak pokriva iz budžeta ove države. To znači da mi konstantno godinama subvencionniramo nekakve gubitke rudnika – pojašnjava.

Puna cijena se ne plaća zbog držanja tzv. socijalne cijene električne energije, kako on navodi, što je i uredu, ali  ne i da se ista subvencionirana cijena koristi i za izvoz.

– Mi iz budžeta, našim novcem od poreza, subvencioniramo izvoz električne energije za EP jer oni ne bi mogli izvoziti električnu energiju kada bi plaćali realnu cijenu proizvodnje – dodaje.

Tu su i još neki problemi EP BiH.

– Oni planiraju, imaju dinamiku porasta cijena, jasno su naveli da moraju zatvarati rudnike koji nisu profitabilni, znači planiraju otpuštanje rudara, sve da bi se jedva vratio kredit za blok 7. Pored toga, nisu ukalkulisali u tu matematiku cijenu CO2 emisija jer u bilo kojoj varijanti plaćanja, EP ide u bankrot. Morat će povećavati cijenu električne enrgije prema krajnjim potrošačima – građanima, a u isto vrijeme će morati otpuštati rudare, da bi sveli proizvodnu cijenu uglja na nivo koji će se njima isplatiti  – objasnio je on.

Podsjetimo i da su pripremni radovi za izradnju ovog bloka počeli u novembru prošle godine, a EP BiH se zadužila u vrijednosti od 18,9 miliona KM kod nekoliko banaka, uključujući Sberbank-u.

– Kao garancija za taj kredit, pod hipoteku su stavili dio svoje upravne zgrade i Blok 6. Sve vrijeme prodaju priču o izgradnji novog bloka, kao energetski suverenitet BiH, a onda, da bi digli pare za to, stavljaju pod hipoteku nešto što je već naše. Blok 6 koji je naš i najmlađi u TE Tuzla, ukoliko ne vrate kredit, može preći u ruke Rusa. Za kredit kod kineske banke, budući blok 7 ide pod hipoteku i vlasništvo je kineske banke dok se ne otplati zadnja rata kredita. Dakle, jedna od garancija za Blok 7 je i hipoteka na Blok 7. Garancija za otplatu je budžet BiH,  a ako bankrotira država, onda će objekat preći u ruke kineske banke – pojasnio je.

Zanimljiva činjenica je i da su svi federalni parlamentarci bili upoznati sa sadržajem ovog dokumenta, ali su uprkos tome, glasali za njega prošle godine.

– Jedna od klauzula u ugovoru sa kineskim partnerom kaže da će između 10 i 30 posto od cjelokupnog iznosa ugovora za Blok 7, biti zaključeno sa bh. firmama, a ostatak ide Kinezima. Dakle imat ćemo kineske radnike koji će graditi blok 7 i  sva oprema će biti uvezena iz Kine, kao u slučaju izgradnje termoelektrane Stanari – rekao je.

EU se protivi Bloku 7 iz više razloga

Francuska firma Alstom optužena je u Sloveniji zbog korupcije u slučaju izgradnje TE Šoštanj. Zanimljivo je da se, prema dostupnim podacima, upravo od ove firme planirao nabaviti kotao i turbogenerator za Blok 7. Interesantno da je nakon nekoliko afera u Alstom-u, 2015. godine američki General Electric kupio Alstom Energy.Podsjetimo, krajem prošle godine, Energetska zajednica je kritikovala našu zemlju zbog visokih vrijednosti emisija CO2, ali i neusklađenosti projekta TE Tuzla 7 sa pravilima državne pomoći.

Janez Kopač, direktor Sekretarijata Energetske zajednice, pojasnio je i kako termoelektranama na ugalj otkucava sat, a nedugo nakon toga prekinut je i postupak medijacije u vezi kršenje pravile Energetske Zajednice, koji je vodio Sekretarijat Energetske Zajednice sa Federacijom BiH u vezi državne garancije za kredit od kineske banke za Blok 7 TE Tuzla.

– Sekretarijat smatra da je odluka Vijeća za državnu pomoć Bosne i Hercegovine od 23. jula 2018., koja je smatrala da garancija ne uključuje bilo kakvu državnu pomoć, donesena suprotno važećim pravilima Energetske zajednice – naveli su tada.

Ubrzo nakon prekida medijacije pokrenut je postupak protiv BiH zbog izdavanja garancije za kineski kredit za blok 7 koja sadržava elemente nelegalne državne pomoći.

Ipak, ovo nije jedina sporna stvar za EU. Komesar za proširenje EU, Johannes Hahn je napomenuo kako 16 termoelektrana na ugalj sa Zapadnog Balkana zagađuju više nego 250 termoelektrana u Uniji.

– Mi govorimo o 3.000 smrtnih slučajeva koje imate na godišnjem nivou, 8.000 djece oboljeva od bronhitisa upravo zbog ovih stvari – dodao je.

I dok se europske zemlje okreću ekološki prihvatljivim i za ljudsko zdravlje preporučljivim načinima proizvodnje električne energije, bh. vlasti odlučile su krenuti nešto drugačijim putem.

Podsjetimo i da većina zemalja EU planira zatvoriti termoelektrane u sljedećeih nekoliko godina. Belgija je to završila do 2016. godine, Francuska do 2022., Slovačka do 2023. te Njemačka do 2038. godine.

Preuzeto: interview.ba 

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu