Početkom 2017. kreće izgradnja 15 malih hidroelektrana u FBiH – Vrijednost investicije 103,5 mil KM

Početkom 2017. kreće izgradnja 15 malih hidroelektrana u FBiH – Vrijednost investicije 103,5 mil KM

Razvoj elektroenergetskog sektora u našoj zemlji podrazumijeva i izgradnju malih hidroelektrana, kao i vjetroelektrana. To bi za rezultat imalo otvaranje novih radnih mjesta, ali i povećanje izvoza električne energije.

U Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije su za Faktor kazali da je u posljednje dvije godine u FBiH izgrađeno 12 malih hidroelektrana, a da je u planu, početkom naredne godine, realizacija projekta izgradnje 15 malih hidroelektrana. Vrijednost planiranog projekta je 103,5 mil KM.

– Ministarstvo je od 1. maja 2014. do 31. maja 2016. godine primilo 33 zahtjeva od čega je izdalo ukupno 29 energetskih dozvola za izgradnju hidroelektrana u FBiH. Izgrađeno je ukupno 12 hidroelektrana, čija je ukupna instalirana snaga 16,093 MW megavata, a planirana godišnja proizvodnja 59.551 megavat sat – objašnjava Nermin Džindić, resorni ministar.

Istakao je projekat izgradnje malih hidroelektrana u slivu rijeke Neretvice u realizaciji Elektroprivrede BiH.

– Ovaj projekat podrazumijeva izgradnju 15 mini hidroelektrana, koji treba da se realizira u tri faze. Ukupna instalirana snaga svih je 24,5 MW. Planirana godišnja proizvodnja je 100 GWh (gigavat sati). Finansira se iz vlastitih sredstava i kredita. Vrijednost ugovora je 103,5 mil KM. Početak izgradnje je 2017. godina, a završetak kompletnog projekta je planiran za 2019. godinu – pojašnjava Džindić.

Dodaje da su urađeni idejni projekti, te glavni projekat za malu hidroelektranu Srijanski most i Gorovnik ušće. Resorno federalno ministarstvo primilo je i 12 zahtjeva za upis vjetroelektrana u registar projekata koji se planiraju graditi na prostoru FBiH, od čega su za deset njih interes iskazali privatni investitori.

– Ukupno instalirana snaga za planiranu izgradnju vjetroelektrana u FBiH iznosi 641 MW, od čega 538 MW instalirane snage odnosi se na privatne investitore, a 103 MW na javna privredna društva. Zahtjev za izdavanje energetske dozvole za izgradnju vjetroelektrana podnijelo je 11 privrednih društava. Ministarstvo je provelo upravni postupak po osnovu kompletnosti zahtjeva, te izdalo četiri dozvole – kazao je Džindić za Faktor.

Objašnjava da inače proizvodni elektroenergetski objekti spadaju u kategoriju složenih građevina čija je izgradnja u nadležnosti FBiH. Dodaje da je za pribavljanje svih neophodnih dozvola, saglasnosti i drugih upravnih akata potrebno mnogo vremena, posebno kada se radi o rješavanju imovinsko-pravnih odnosa.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply