Procjenjuje se da će 66,5 miliona tona plastike biti plasirano na tržište Evropske unije u 2020., a globalna proizvodnja plastike mogla bi se do 2050. utrostručiti U martu 2013. Europska komisija svojim Zelenim dokumentom pokrenula je inicijativu za donošenje europske strategije o plastičnom otpadu u okolišu, piše Zelena zona. Riječ je o uvriježenoj praksi izrade dokumenta koji se šalje
Procjenjuje se da će 66,5 miliona tona plastike biti plasirano na tržište Evropske unije u 2020., a globalna proizvodnja plastike mogla bi se do 2050. utrostručiti
U martu 2013. Europska komisija svojim Zelenim dokumentom pokrenula je inicijativu za donošenje europske strategije o plastičnom otpadu u okolišu, piše Zelena zona.
Riječ je o uvriježenoj praksi izrade dokumenta koji se šalje zainteresiranim stranama s ciljem usuglašavanja stajališta prije donošenja službenog tzv. Bijelog dokumenta.
Pozvala je zemlje članice Europske unije, Europski parlament, Europski gospodarski i socijalni odbor i ostale zainteresirane strane da daju svoje prijedloge i mišljenja na izloženu temu.
Nakon što je pokrenuo inicijativu za donošenje europske strategije za smanjenje plastičnog otpada u okolišu, u januaru 2014. Europski parlament svojom rezolucijom izrazio je čvrsto stajalište kojim se zalaže da se do 2020. uvede zabrana upotrebe najopasnijih vrsta plastike.
Europska unija u 2020. 66,5 miliona tona plastike
Prema podacima koje je u Zelenom dokumentu navela Europska komisija, globalna proizvodnja plastike narasla je s 1,5 miliona tona godišnje u 1950. godini do čak 245 miliona tona u 2008. Samo je u Europi u 2008. proizvedeno 60 miliona tona plastike.
Proizvodnja se posljednjih 10 godina izjednačila s proizvodnjom tokom cijeloga dvadesetog stoljeća. Procjenjuje se da će 66,5 miliona tona plastike biti plasirano na tržište Europske unije u 2020., a globalna proizvodnja plastike mogla bi se do 2050. utrostručiti.
Procjenjuje se da je u 2008. u Europi proizvedeno oko 25 miliona tona plastičnog otpada od čega je oko 12 miliona tona odloženo na odlagališta, 13 miliona tona vraćeno u prvotno stanje, a samo je 5,3 miliona tona reciklirano (21,3 posto).
Kad jednom završi u okolišu osobito kad je riječ o morskom okolišu plastični otpad može se održati stotinama godina. U svjetskim morima godišnje završi oko 10 miliona tona smeća, uglavnom plastike, koja čini štetu priobalju i vodenom svijetu. Mrlje od otpada na Atlantskom i Tihom oceanu procijenjene su na oko sto miliona tona, a oko 80 posto je plastika.
Unatoč njegovu rastućem uticaju na okoliš, u zakonima Europske unije plastični otpad se ne spominje. Okvirna direktiva o otpadu (2008/98/EC) postavlja općenit cilj za recikliranje otpada iz domaćinstava koji, između ostalih materijala, pokriva i plastični otpad.
Prvi je put na Konferenciji Rio+20 istaknuta potreba da se nastave napori kako bi se smanjili incidenti i utjecaj plastike na morski okoliš.
Predloženi konkretni koraci
U svojoj rezoluciji iz januara 2014. zastupnici Europskog parlamenta predložili su uključivanje posebno obvezujućih ciljeva za prikupljanje i razvrstavanje do 80 posto otpada u zakonodavstvo EU.
Primarni je cilj smanjenje plastičnog otpada, ali s plastičnim otpadom treba postupati kao s vrijednim resursom. Europski parlament pozvao je Komisiju da u 2014. donese prijedloge za postupno ukidanje odlaganja otpada koji se može reciklirati (do 2020.).
Boljim upravljanjem plastičnim otpadom otvaraju se i prilike: recikliranje plastike pridonosi ciljevima za smanjenje stakleničkih plinova te smanjenje uvoza sirovina i fosilnih goriva koji su određeni Planom razvoja za resursno efikasnu Europu. Recikliranje plastike može pojačati konkurentnost i pridonijeti novim ekonomskim aktivnostima i otvaranju poslova.
Europski parlament pozvao je na smanjenje i zabranu upotrebe plastičnih vrećica koje služe za jednokratnu uporabu. Komisija je u studenome 2013. predložila postupno uvođenje zabrane upotrebe plastičnih vrećica debljine manje od 50 mikrona (milionti dio metra ili hiljaditi dio milimetra) koje su vrlo opasne za okoliš.
Dobri primjeri u Danskoj, Finskoj i Austriji
Informiranjem javnosti o štetnom djelovanju tankih plastičnih vrećica te uvođenjem naknada za njih, Danska i Finska smanjile su njihovu godišnju prosječnu potrošnju na samo četiri po osobi. Za usporedbu, u Poljskoj, Portugalu i Slovačkoj prosjek je 466 vrećica godišnje.
Grad Beč također je pozitivan primjer: zahvaljujući akcijama bečkoga Ureda za zaštitu okoliša M 48, ukrasnu božićnu ambalažu od plastike građani su zamijenili ekološkim vrećicama.
Zastupnici Europskog parlamenta naglasili su kako bi potpuna provedba zakonodavstva EU o otpadu uštedila 72 milijarde eura godišnje, povećala godišnji promet sektora gospodarenja otpadom i recikliranja u Europskoj uniji za 42 milijarde eura te otvorila više od 400.000 radnih mjesta do 2020. godine.
Leave a Comment
Your email address will not be published. Required fields are marked with *