Kako prenosi britanski list “žGuardian”, nezvanično istraživanje koje je provela Međunarodna agencija za energiju (IEA) je pokazalo da je 2010. godine zabilježen najviši nivo emisija uljičnog dioksida u historiji. Pomenuti podatak potvrđuje nazadovanje u nastojanju da se globalno zagrijavanje zadrži na prihvatljivom nivou. Kako ističe Fatih Barol, (vodeći ekonomista IEA) ovaj šokantni porast pokazao je da
Kako prenosi britanski list “žGuardian”, nezvanično istraživanje koje je provela Međunarodna agencija za energiju (IEA) je pokazalo da je 2010. godine zabilježen najviši nivo emisija uljičnog dioksida u historiji. Pomenuti podatak potvrđuje nazadovanje u nastojanju da se globalno zagrijavanje zadrži na prihvatljivom nivou.
Kako ističe Fatih Barol, (vodeći ekonomista IEA) ovaj šokantni porast pokazao je da napori za sprječavanja globalnog agrijavanja za više od 2 stepena Celzijusa, koje naučnici smatraju gornjom granicom za “žozbiljne klimatske promjene”, više liče na “žutopiju”. Također pokazuje i da je, suprotno predviđanjima, najozbiljnija globalna recesija u zadnjih 80 godina imala minimalan uticaj na emisije stakleničkih gasova.
Kako pokazuje istraživanje IEA 2010. godine je količina ugljičnog dioksida ispuštenog u atmosferu iznosila
30,6 gigatona (Gt) od čega je većinski dio nastao je u procesu sagorijevanja goriva.
“žJako sam zabrinut. Ovo su do sada najlošije vijesti vezane za emisije,” rekao je Birol za “žGuardian”. “žPostaje sve izazovnije zadržati zagrijavanje ispod 2 stepena Celzijusa.”
Profesor Lord Stern (London School of Economics), autor uticajnog Stern Izvještaja o klimatskiim promjena za Treasury 2006. godine, je upozorio da će posljedice, u slučaju da se situacija nastavi razvijati istim tokom, biti fatalne. Rekao je: “žOvi brojevi pokazuju da su (emisije) jako blizu da postanu faktor na koji se može djelovati. Prema predvidjanjima, takav put bi značio oko 50% mogućnost da do 2100. godine porast prosječne globalne temperature iznosi i preko 4 stepena Celzijusa.”
“žTakvo zagrijavanje bi značajno uticalo na živote i životne osnove miliona ljudi širom planete i rezultiralo bi masovnim migracijama i konfliktima. To je rizik čijem bi drastičnom smanjenju trebala težiti svaka razumna osoba.”
Birol je istaknuo da šansa za uspjeh postoji u slučaju da jako brzo dođe do velikih, odlučnih i bitnih promjena.
IEA je izračunala da, ako se žele spriječiti najrazornije posljedice globalnog zagrijavanja, količina emisije iz energetskog sektora do 2020 ne bi trebale prelaziti 32Gt godišnje. U slučaju da emisije ove godine porastu u istom omjeru kao što su i 2010, pomenuta granica će već 9 godina unaprijed biti pređena.
Emisije iz energetskog sektora su 2009. godine, usljed finansijske krize, neznatno opale sa 29,2Gt na 29Gt. U 2010. godini se kao rezultat ekonomskog oporavka očekivao blagi porast, ali krajnji ishod povećanja je šokirao IEA. “žOčekivao sam ponovni porast, ali ne ovako jak” rekao je Birol, poznat kao jedan od najvećih svjetskih stručnjaka iz oblasti emisija.
John Sauven, izvršni direktor “žGreenpeace-a” Velike Britanije je rekao da nam vrijeme ističe. “žOve vijesti bi trebale šokirati svijet. Političari “žvelikih sila” razmatraju i neke neobičnije i rizičnije načine da iscrpe posljenje preostale rezerve goriva u svijetu. Ne možete benzinom ugasiti vatru. Sada je na nama da ih zaustavimo.”
Pored već ozbiljnih problema sa emisijama štetnih plinova, kako je istakao Sauven, postoje i drugi faktori koji upućuju na nemogućnost ostvarenja ciljeva.
– Kako saznaje IEA oko 80% nuklearnih elektrana koje će se koristiti 2020 godine je ili već izdrađeno ili u izgradnji. Većina istih su namijenjene za preradu goriva a vjerovatnoća da će se do 2020 prestati koristiti je vrlo mala što znači da će iste nastaviti da ispuštaju ugljični dioksid, vjerovato i do sredine stoljeća. Od ukupnih 13,7Gt štetnih gasova 11,2Gt potiču iz energetskog sektora.
– Još jedan faktor koji upućuje da će emisije nastaviti sa rastom je kriza u nastala u nuklearnoj industriji. Nakon štete koju je uzrokovao cunami u Fukushimi, Japanu i Njemačkoj je zaustavljen rad reaktora u mnoge zemlje revidiraju upotrebu nuklearne energije.
“žLjudi možda ne vole nuklearnu energiju ali to je jedna od najrazvijenijih tehnologija za proizvodnju električne energije bez proizvodnje ugljičnog dioksida,” rekao je Birol. Skoro je nemoguće da se praznina koja je ostala smanjenjem upotrebe nuklearnih elektrana u svijetu u potpunosti popuni obnovljivom energijom.
Pored toga, Ujedinjene Nacije (UN) su obustavile pregovore za novi međunarodni zakon o klimatskim promjenama. “žVažnost klimatskih promjena u debatama vezanim za međunarodne odluke je puno manje prisutna nego što je to bila prije par godina,” rekao je Birol.
On je pozvao vlade država da hitno nešto poduzmu. “žOvo bi trebao da bude poziv za buđenje. Å ansa (da se zagrijavanje zadrži ispod 2 stepena) bi bilo moguće da postoji važeći međunarodni ugovor ili značajne promjene vezane za čiste energetske tehnologije, energetsku efikasnost ili druge tehnologije.”
Predstavnici svih zemalja svijeta bi se trebali sastati sljedeće sedmice u Bonu povom narednog kruga pregovora UN-a, s tim da se ne očekuje veliki napredak.
Ser David King, bivši šef stručnog savjeta VB je rekao da su brojevi na globalnom nivou pokazali da je povezanost između rasta BND-a i emisija nije prekinuta. “žJedini ljudi koji će biti iznenađeni trenutnom situacijom su ljudi koji do sada nisu promatrali situaciju na pravi način,” rekao je. Predstojeće istraživanje koje predvodi Ser David će pokazati da je zapad samo uspio da smanji emisije oslanjajući se na uvoze iz zemalja kao što je Kina. Još jedna od zaključaka baziranih na IEA-inim proračunima je relativno mali efekat koji je recesija najgora od 1930ih imala na emisije. Novo istraživanje pokazuje da je mogućnost da se nivo emisija zadrži na prihvatljivom nivou možda već propuštena.
Leave a Comment
Your email address will not be published. Required fields are marked with *