Siemens proveo prvo regionalno istraživanje energetske efikasnosti

Siemens proveo prvo regionalno istraživanje energetske efikasnosti

Siemens je proveo prvo regionalno istraživanje praćenja trendova energetske efikasnosti. Praćenje trendova energetske efikasnosti u industriji istraživački je projekat, sa naglaskom na energetsko stanje i analize trendova u regiji Adriatic. Ovo je prvo istraživanje takve vrste u regiji, koje obuhvata 4 zemlje i više od 100 saradnika s akademskim, stručnim ili praktičnim znanjem. Ispitanici su

Siemens je proveo prvo regionalno istraživanje praćenja trendova energetske efikasnosti. Praćenje trendova energetske efikasnosti u industriji istraživački je projekat, sa naglaskom na energetsko stanje i analize trendova u regiji Adriatic. Ovo je prvo istraživanje takve vrste u regiji, koje obuhvata 4 zemlje i više od 100 saradnika s akademskim, stručnim ili praktičnim znanjem.

Ispitanici su u istraživanju izjavili kako je energetska efikasnost važna u njihovim kompanijama, a kao njene glavne prednosti naveli su smanjenje troškova i poboljšanje konkurentnosti. Kratak period za povrat uloženog glavni je preduslov za ulaganje u energetski efikasne tehnologije. Uspješnije kompanije su otvorenije za ulaganja u energetsku efikasnost.

Prepreke za ulaganja u energetsku efikasnost su nedostatak vanjske tehničke i finansijske podrške (kompanije u svim zemljama osim Slovenije smatraju da same nemaju dovoljno resursa), administrativni problemi vezani za korištenje državnih finansijskih mehanizama i finansijskih mehanizama EU-a, te nedostatak državnih poticaja za energetski efikasne kompanije.

Bosna i Hercegovina ima veliki potencijal uštede energije u industriji, pogotovo u nadgradnjama proizvodne infrastrukture. Praćenje trendova energetske efikasnosti je istraživanje koje je naručila kompanija Siemens, kako bi procijenila glavne trendove u energetskoj efikasnosti industrijske proizvodnje u regiji. Ovo je prvo takvo regionalno istraživanje s naglaskom na industrijsku proizvodnju.

„Željeli smo prikupiti sistematičan uvid u područja energetske efikasnosti: kakvo je stanje na listama prioriteta regionalnih kompanija, a posebno koji su pokretači i prepreke za investicije u energetski efikasne tehnologije. Kao vodeći dobavljač tehnologija i rješenja koji doprinose smanjenju potrošnje energije i manjoj emisiji štetnih gasova, kompanija Siemens ulaže u različite vrste istraživanja u drugim regijama i u svijetu, međutim u Adriatic regiji takvo istraživanje još nije bilo provedeno. Nadamo se da će ovo poslužiti kao platforma za daljnje istraživanje ove teme, uostalom efikasnost resursa je u isto vrijeme ekonomska, ekološka i društvena tema“, izjavio je Mladen Fogec, direktor Siemensa d.o.o. Sarajevo.

Istraživanje je također pokušalo identificirati ključne mogućnosti uštede i mjere u svakoj zemlji. Pokazalo se da Bosna i Hercegovina ima najveći potencijal zbog niske efikasnosti stambenog sektora i njegovog velikog udjela u ukupnoj potrošnji energije, a u industriji su potencijali energetskih ušteda veliki jer je proizvodna infrastruktura zbog istorijskih okolnosti zastarjela i neefikasna. Industrija u potrošnji konačne energije u BiH ima udio od 22%, transport 35%, a domaćinstva udio od 27%. Ispitanici iz BiH su se složili da je največa prepreka za veću energetsku efikasnost u kompanijama nedostatak vanjske tehničke podrške i nedostatak financijskih sredstava.

Ključni nalazi:

• Na nivou EU-a, industrijski sektor je u periodu od 2005. do 2012. zabilježio smanjenje potrošnje energije od 14% što je i najveći pad potrošnje energije u odnosu na transport, domaćinstva, usluge, ribarski i poljoprivredni sektor. Analize su pokazale da dva glavna faktora igraju važnu ulogu u smanjenju: jedan je stroga politika energetske efikasnosti koju provodi EU, a drugi ekonomska recesija.

• Relevantnost uzimanja energetske efikasnosti koja se odnosi na industrijski sektor je vrlo visoka: u Evropi je energetska efikasnost poboljšana za 30% prema prosječnoj godišnjoj stopi od 1,8% godišnje u razdoblju od 1990. do 2009. godine. Najveće povećanje energetske efikasnosti zabilježeno je za hemikalije (smanjenje od 54% pri potrošnji energije), strojeve (smanjenje od 40% pri potrošnji energije) i čelik (smanjenje od 26% pri potrošnji energije).

• Na deklarativnom nivou, sve kompanije uključene u istraživanje izjavile su kako je energetska efikasnost važna. Istraživanje je potvrdilo pretpostavku da je važnost energetske efikasnosti proporcionalna energetskim troškovima kompanije. Međutim, ispitanici dubinskih intervjua su izjavili da ljudsko ponašanje igra važnu ulogu u istraživanju. Energetska efikasnost ne postoji bez promjene u ponašanju ljudi, te da one kompanije koje su već pokrenule sistematski pristup energetskoj efikasnosti i planiraju ulaganja u podizanje svijesti, time ne provode samo tehničke mjere, već djeluju i na svoje uposlenike.

• Ekonomija je jedno od pokretačkih snaga energetske efikasnosti: Rast BDP-a i energetska efikasnost usko su povezani. Kompanije prate sličan trend: ako imaju dobre ekonomske rezultate i Upravni odbori su im otvoreniji za ulaganja u energetsku efikasnost, kako su naveli ispitanici dubinskih intervjua. Drugim riječima, kompanije moraju prvo biti bogate kako bi počele sistematski razmatrati uštedu energije.

• Primarni cilj kompanija koje ulažu u energetsku efikasnost je visok i brz povrat investicije: projekti čiji se rezultati moraju čekati više od 5 godina neće se finansirati, tvrde ispitanici dubinskih intervjua i kvantitativnog istraživanja. Poboljšana konkurentnost kompanije drugi je glavni pokretač za energetsku efikasnost.

• Kompanije su više sklone odabrati dokazane, tradicionalne i pouzdane tehnologije. Stabilnost proizvodnje je najčešće važnija od energetske efikasnosti. Stoga se inovativne tehnologije obično uvode na onim dijelovima proizvodnog procesa gdje su manji rizici za stabilnu proizvodnju.

Glavne prepreke za energetsku efikasnost u industriji su nedostatak vanjske podrške i finansijskih sredstava (Bosna i Hercegovina, Hrvatska i Srbija), ali i dugo razdoblje povrata uloženih sredstava i prekidi rada (u Sloveniji). S obzirom da su finansijska sredstva važan faktor u promociji energetske efikasnosti u industriji u regiji, istraživanje je također obuhvatilo stav ispitanika o postojećim finansijskim mehanizmima za finansiranje projekata energetske efikasnosti. Ispitanici dubinskih intervjua izjavili su da njihova iskustva s državnim finansijskim mehanizmima i finansijskim mehanizmima EU-a nisu dobra, uglavnom zbog složenosti administracije.

Neki ispitanici dubinskih intervjua su izjavili kako im nedostaje više stimulacije od strane države: u smislu smanjenja određenih poreza, dodjeljivanja nagrada energetski efikasnim kompanijama, finansijskih stimulacija onima koji su dokazali uštedu.

Ispitanici dubinskih intervjua također su se osvrnuli na postojeće regulatorne mjere, kao što su obavezni energetski pregledi u EU. Oni prepoznaju da su energetski pregledi prvi važni koraci u identificiranju mogućnosti za uštedu energije, ali kako bi se u potpunosti primijenili u kompaniji ne treba ih držati u ladici, već bi trebali postati važan element u procesu odlučivanja. Ispitanici su napomenuli kako razdoblje od 4 godine nije dovoljno za implementaciju svih mjera i dokazivanje efekata.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply