Solarni sistem za pripremu potrošnje tople vode

Solarni sistem za pripremu potrošnje tople vode

Korištenjem besplatne sunčeve energije moguće je uštedjeti godišnje i do 60% potrebne energije za pripremu potrošnje tople vode. Zbog činjenice da pomenuti sistemi osim direktne komponente solarnog zračenja, koriste i raspršenu, područje Bosne i Hercegovine posjeduje značajan potencijal za iskorištavanje energije Sunca. Slika 1. Shema solarnog sistema za pripremu potrošne tople vode Kompletan solarni sistem za pripremu potrošne tople

Korištenjem besplatne sunčeve energije moguće je uštedjeti godišnje i do 60% potrebne energije za pripremu potrošnje tople vode.

Zbog činjenice da pomenuti sistemi osim direktne komponente solarnog zračenja, koriste i raspršenu, područje Bosne i Hercegovine posjeduje značajan potencijal za iskorištavanje energije Sunca.

Slika 1. Shema solarnog sistema za pripremu potrošne tople vode

Kompletan solarni sistem za pripremu potrošne tople vode koji uključuje sve potrebne komponente objašnjen je u nastavku.

Njegove glavne komponente su:

– Solarni kolektor

– Bivalentni solarni spremik

– Solarna cijevna (pumpna) grupa

– Solarna automatika

Ostale komponente su:

– Ekspanzijska posuda

– Solarni fluid

– Krovni nosač

– Termostatski ventil za miješanje tople i hladne vode

– Fleksibilne priključne izolirane cijevi

Solarni kolektor – Elementi koji primaju toplotu zračenjem, apsorbiraju je i prenose na solarni fluid. Koristeći cijevni sistem fluid se putem cirkulacione pumpe prenosi do donjeg izmjenjivača u spremniku. Kolektori se dijele na cijevne vakuumske i pločaste. Vakuumski cijevni kolektori imaju visoku efikasnost tokom cijele godine, a zbog svoje male težine i dimenzija omogućavaju i lakšu instalaciju, sl. 2a. Pločasti kolektori su efikasni za zagrijavanje tople vode u ljetnim mjesecima, te u područjima gdje se preferiraju teži kolektori, sl.2b.

 

Slika
2. (a) Vakuumski cijevni solarni
kolektori, (b) Pločasti solarni
kolektori

Bivalentni solarni spremnik (bojler) – Omogućava rad solarnog sistema, odnosno pripremu potrošne tople vode i/ili potporu sistemu grijanja čak i kada solarni kolektori ne rade. Bojler ima dva motorizovana ventila, sl. 3a.

Solarna automatika – Jedan od osnovnih zadataka automatike je praćenje temperature u kolektoru i spremniku. Kada postoji dovoljna količina solarnog zračenja automatika uključuje cirkulacionu pumpu za punjenje spremnika. U suprotnom, na osnovu automatike se određuje kada je potreban dodatni izvor topline.

Solarni toplinski sistemi moraju se opremiti elementima za automatsku regulaciju zbog:

– ispravnog rada cijelog sistema

– prilagođavanja zadanim uvjetima, sl. 3b.

Solarna pumpna grupa – Solarna pumpna grupa objedinjuje više bitnih elemenata i zadužena je za protok toplotnog medija unutar solarnog kruga, sl. 3c.

 

Slika
3. (a) Bivalentni solarni spremik, (b) Solarna automatika, (c) Solarna (pumpna) grupa

Ekspanzijska posuda – Akumulira povećanje volumena toplotnog medija, do kojeg dolazi usljed temperaturnog širenja medija. Posuda zahtijeva poseban način izrade i dimenzionisanja, sl.4a.

Solarni fluid Solarni fluid služi kao zaštita od smrzavanja i korozije. Sastoji se od 45 % propilen-glikola sa anti-korozivnim česticama i 55 % vode. Kontrolu fluida je potrebno vršiti svake dvije godine i po potrebi izvršiti zamjenu, sl.4b.

 

Slika
4. (a) Ekspanzijska posuda, (b) Solarni fluid, (c) Krovni nosač

U zavisnosti od solarnog zračenja, temperatura u spremniku u solarnim sistemima može značajno varirati, i može dostići vrlo visoke vrijednosti tokom dužeg vremenskog razdoblja. U ljeto, u slučaju male potrošnje, topla voda na izlazu spremnika zapravo može postići temperaturu od oko 90 ºC. Pri tim temperaturama, topla voda se ne može izravno koristiti zbog opasnosti od opekotina.

Termostatski ventil za miješanje tople i hladne vode Koristi se za zaštitu od opekotina pri proizvodnji i korištenju potrošne tople vode. Dizajniran je da održava zadanu temperaturu miješane vode koja se isporučuje korisniku, kada postoje varijacije u temperaturi i pritisku dolazne tople i hladne vode. Može raditi pri vrlo visokim temperaturama dolazne tople vode iz solarnog spremnika, sl. 5.

Slika 5. Termostatski ventil za miješanje tople i hladne vode

Autor teksta: Mirnesa Cajić/Energis

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply