Šta je globalno zagrijavanje?

Šta je globalno zagrijavanje?

Glečeri se tope, nivo mora raste, kišne šume nestaju i životinjski svijet se muči da se prilagodi na nove uslove. Jasno je da su ljudi prouzrokovali većinu globalnog zagrijavanja u posljednjem stoljeću. Nivo štetnih plinova u atmosferi trenutno je veći nego što je bio u prethodnih 650 hiljada godina. Mi vidimo rezultate globalnog zagrijavanja kroz

Glečeri se tope, nivo mora raste, kišne šume nestaju i životinjski svijet se muči da se prilagodi na nove uslove.

Jasno je da su ljudi prouzrokovali većinu globalnog zagrijavanja u posljednjem stoljeću. Nivo štetnih plinova u atmosferi trenutno je veći nego što je bio u prethodnih 650 hiljada godina.

Mi vidimo rezultate globalnog zagrijavanja kroz niz promjena u klimi, vremenskim uslovima i varijacijama od područija do područija. Svakodnevna rotacija Zemlje sa sobom nosi razne promjene: na jednom dijelu veće temperature, na drugom padavine i slično.

Kako možemo usporiti zagrijavanje? Kako da se nosimo sa promjenama koje se već dešavaju? Dok se borimo da shvatimo to, naličije Zemlje kako ga poznajemo obale, šume, farme, planine sa snijegom ovisi o nama.

Šta je globalno zagrijavanje?

Zemlja se zagrijala za otprilike 1 stepen farenhajta u proteklih 100 godina. Ali zašto? I kako? Naučnici nisu u potpunosti sigurni. Zemlja se može zagrijati sama od sebe, ali mnogi od vodećih svjetskih naučnika misle da ljudske aktivnosti zagrijavaju Zemlju.

Efekat staklene bašte, klimatske promjene i globalno zagrijavanje

Efekat staklene bašte: naučnici su sigurni šta je efekat staklene bašte. Znaju da “staklenički” plinovi zagrijavaju Zemlju “zarobljavajući” energiju u atmosferi.

Klimatske promjene: Klima se posmatra kao durgoročni prosjek vremenskih uslova. Npr, moguće je da zimski dan u Buffalu, New York, može biti sunčan u blag, ali prosječno gledano zima u Buffalu je hladna i praćena snijegom i kišom. Klimatske promjene predstavljaju promjene u ovim dugoročnim šablonima. Promjene mogu biti na toplije ili na hladnije. Godišnji prosjeci padavina mogu rasti ili padati.

Globalno zagrijavanje: Globalno zagrijavanje se odnosi na prosječan rast zemljine temperature, koje dovodi do promjena u klimatskim uslovima. Toplija Zemlja može dovesti do promjena u količini padavina, rastu nivoa mora i mnoštvo drugih utjecaja na biljke, životinje i čovječanstvo. Kada naučnici govore o problemu klimatskih promjena, oni misle na globalno zagrijavanje koje je rezultat ljudskih aktivnosti.

Šta uzrokuje globalno zagrijavanje?

Naučnici su utvrdili brojne ljudske aktivnosti koje doprinose globalnom zagrijavanju, puštajući u atmosferu ogromne količine štetnih plinova. Å tetni plinovi poput karbon dioksida se akumuliraju u atmosferi i zadrzavaju toplotu koja bi inače otišla u svemir.

Gasovi staklene bašte i globalno zagrijavanje

Dok mnogi plinovi se pojavljuju prirodnim putem, i potrebni su da bi se održavao nivo temperature Zemlje koji je pogodan za život, ljudi koriste fosilna goriva koja su glavni izvor prekomjerne količine štetnih plinova. Vozeći automobil, koriteći električnu energiju od termoelektrana, grijući domove naftom ili prirodnim gasom, oslobađamo ugljen dioksid i druge štetne plinove u atmosferu. Uništavanje šuma je drugi razlog povećanja štetnih plinova, jer manje drveća znači manje ugljen dioksida pretvorenog u kisik.

Tokom 150 godina industrijskog doba, atmosferska koncentracija ugljen dioksida je povećana za 31%. Tokom istog perioda, nivo atmosferskog metana je narastao za 151%, uglavnom kao posljedica masovnog uzgajanja stoke i riže.

Posljedice globalnog zagrijavanja

Rastom koncentracije štetnih plinova, sve više se toplote zadržava u atmosferi, a manje ide u svemir. Ovo povećanje toplote mijenja klimu i djeluje na vremenske uslove, i može dovesti do izumiranja vrsta, djelovanja na dužinu sezona, priobalne poplave i uzrokovati česte i jake oluje.

Alge mogu spasiti svijet od globalnog zagrijavanja, i u isto vrijeme proizvoditi biološko gorivo

Naučnici Plymoth univerziteta u Velikoj Britaniji vrše istraživanja sa ciljem da pronađu načine da iskoriste alge ne samo u smanjivanju globalnog zagrijavanja (alge koriste karbon-dioksid iz atmosfere), nego i u sintezi novih biološkoh goriva, koji se pri tome ne takmiče sa proizvodnjom hrane.

Alge se u prvoj mjeri istražuju zbog njihove sposobnosti da uklone velike količine karbon-dioksida iz atmosfere, i da ga pretvore u kiseonik. Ovaj proces je i doveo do stvaranja i trenutnog sastava zemljine atmosfere. Razlaganje algi na dnu okeana je dovelo do stvaranja nekih od naftnih polja koja se koriste danas.

“Kupimo sunčevu energiju putem algi, i tu energiju kasnije koristimo u formi nafte, koju prerađujemo u goriva i ostale proizvode bazirane na nafti,” izjavio je Steve Skill iz Plymouth morske laboratorije.

Naučnici iz Plymoutha nisu jedini koji rade na pretvaranju algi u goriva. Kompanije koje pokušavaju ostvariti napredak na tom polju između ostalih su: Sapphire Energy, Origin Oil, BioCentric Energy i PetroAlgae. Japanska zračna kompanija je izvršila testiranja na avionima koji su koristili kombinaciju biogoriva i konvencionalnih aviogoriva.

Privlačnost biogoriva na osnovu algi je ista kao i kod ostalih biogoriva biljke absorbiraju ugljen-dioksid dok rastu, i na taj način mogu nadomjestiti emisiju tog gasa prilikom upotrebe goriva. Alge imaju dodatnu korist, jer se uzgajaju na mjestima na kojima se ne uzgaja hrana, i na taj način neće djelovati na rast cijena hrane, kao što su neka druga biogoriva djelovala. Također rastu 20-30 puta brže od većine drugih usjeva.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply