Termoelektrane na ugalj mogu da čuvaju okolinu!

Termoelektrane na ugalj mogu da čuvaju okolinu!

Zatvaranjem starih postrojenja te nuklearnih elektrana, zemlje su bile prinuđene da se preorijentišu na obnovljive izvore energije.

Ipak, taj postupak zahtijevao je trajnu i prije svega sigurnu bazu koja ne zavisi od vremenskih prilika, a iz koje će se proizvoditi struja i toplotna energija. Njemački stručnjaci su osnovu našli u “starom”, te dosta potcijenjenom i zaboravljenom uglju.

U cilju rasvjetljavanja slike koja se stvorila u vezi s ugljem kao velikim zagađivačem, predstavnici jednog od svjetskih energetskih lidera firme “General Electric” organizovali su diskusije s vrhunskim stručnjacima iz oblasti energetike, kao i posjetu njemačkom društvu za proizvodnju energije “EnBw”, čije se najbolje postrojenje nalazi u Karlsrueu.

Postrojenje RDK 8, koje je u vlasništvu “EnBwa”, je najefikasnija parna termoelektrana na ugalj u Evropi, sa do sada nedostižnih 47,5 odsto iskoristivosti. Pored postotka iskoristivosti sirovine, koji je ovu elektranu uveo u Ginisovu knjigu rekorda, ono što je podjednako važno je činjenica da su, uprkos tome što koriste ugalj, ekološki prihvatljiviji od svih postojećih elektrana ovoga tipa i to za 40 odsto manje emisije CO2. Pritom i sama godišnja potrošnja uglja je smanjena za 275.000 tona. Kako ističu, većina stanovništva i organizacija smatra da je ugalj veliki zagađivač, ali sa današnjim modernim tehnologijama to nije slučaj.

“Uz pomoć tehnologija koje su tako puno uznapredovale, emisije gasova i štete u prirodi koje proizvedu elektrane kao što je ova su višestruko manje nego kod starih elektrana koje koriste drugi energent. Toplotni kotlovi koje koristimo u postrojenju su rađeni po najsavršenijim tehnologijama, kao i proces hlađenja”, objasnio nam je Georg Stamatelopoulos, direktor “EnBwa”.

O koliko ozbiljnom igraču na svjetskom energetskom tržištu se radi, pokazuje i profit od 21 milijardu evra koji su ostvarili u 2015. godini dostavljajući i prodavajući energiju za 5,5 miliona korisnika.

Zanimljiva činjenica je da njemački poslovično mudar narod od nastanka postrojenja sagorijeva svega dva odsto svoga uglja, dok ostatak nabavlja iz Južne Afrike, Kolumbije i Poljske. Razlog za takav potez su navodni preveliki troškovi kopanja u Njemačkoj, dok se prava istina krije u činjenici da u trenutku kada se zalihe uglja koje se na svjetskom nivou procjenjuju na 100 godina iscrpe, Njemci će i dalje imati velike zalihe.

Svoje godinama sakupljano znaje iz oblasti energetike s novinarima su podijelili i Gaetano Masara, direktor “General Electrica” za jugoistočnu Evropu, Andreas Luš, viši potpredsjednik “GE Steam Power Systema”, te Ante Ramljak, bivši savjetnik hrvatskog ministra privrede.

Ramljak nam je rekao kako država može da bude energetski nezavisna isključivo ukoliko energiju crpi iz dobro isplanirane mješavine energenata.

“Nijedna ozbiljna država na planetu koja razmišlja o dugoročno održivom razvoju u energetici i neovisnosti od uvoza energije se ne smije bazirati na samo jedan energent, već bi svoju strategiju trebali graditi u miksu u kojem će biti termo i hidro elektrane, te obnovljivi izvori”, kazao je Ramljak.

Međutim, kako kaže, osnova moraju biti energenti kao što su ugalj, gas i nafta.

“Godišnja proizvodnja ove elektrane je 5.000 sati, a vjetroelektrane na primjer u najboljim uslovima mogu proizvesti najviše 2.500, od 8.760 koliko ima u jednoj godini, što pokazuje da ti izvori mogu biti samo dobra dopuna bazi”, govori on.

Ramljak je bio jedan od zagovornika kampanje o uglju i termoelektrani Plomin C kao relevantnom izvoru energije za zadovoljavanje energetskih potreba Hrvatske, koja nije naišla na odobravanje.

“Puno je teško ljude uvjeriti u nešto ako već unaprijed imaju formiran stav o tome, to jest predrasudu. Naša studija o zaštiti okoliša, dokazala je da je današnja tehnologija otišla toliko daleko da su termoelektrane u značajnoj mjeri smanjile emisije CO2 gasova i uticaj na okolinu. Mi imamo jednu termoelektranu koja je izgrađena prije 40 i jednu prije 20 godina i one su takvi zagađivači da kada bismo izgradili novu termoelektranu na ugalj snage 500 megavata imali bismo puno manje zagađenje nego iz ove dvije, a one imaju ukupno snagu od 300 megavata”, priča Ramljak, koji ističe ogromne energetske potencijale koje ima BiH.

“Vi ste danas već u situaciji da izvozite električnu energiju, tako da je BiH u velikoj prednosti nad svim zemljema u regiji, pogotovo kada je u pitanju hidropotencijal. Mislim da je dobar pravac kojim idete u smislu izgradnje malih lokalnih protočnih hidrocentrala. U budućnosti, ako ostanete na trenutnoj poziciji u kombinaciji s teremoelektranama, sigurno ćete osigurati energetsku neovisnost”, kazao je Ramljak i dodao da opet ne treba pretjerivati s iskorištavanjem rijeka.

“Onoga trenutka kada dođe do problema s energentima tu će u prednosti biti onaj ko ima taj hidropotencijal, to je blago i to pokušavam i u Hrvatskoj da objasnim. Moramo maksimalno sačuvati vode, tako da ako danas idete previše na iskorištavanje vode, može doći do velikih problema. Znate, dosta su vam dvije-tri sušne godine i eto”, zaključio je Ramljak.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply