Termoelektrane u EU uzrokuju 23.300 preranih smrti godišnje

Termoelektrane u EU uzrokuju 23.300 preranih smrti godišnje

Koordinator programa Energija i klimatske promjene iz Centra za životnu sredinu Miodrag Dakić u razgovoru za Agenciju FENA upozorio je da proizvodnja energije u postojećim termoelektranama na ugalj može imati ogromne negativne uticaje na zagađenja zraka i na taj način i na zdravlje ljudi u radijusu od više desetina kilometara. – Najveće posljedice osjećaju najmlađi

Koordinator programa Energija i klimatske promjene iz Centra za životnu sredinu Miodrag Dakić u razgovoru za Agenciju FENA upozorio je da proizvodnja energije u postojećim termoelektranama na ugalj može imati ogromne negativne uticaje na zagađenja zraka i na taj način i na zdravlje ljudi u radijusu od više desetina kilometara.

– Najveće posljedice osjećaju najmlađi i najstariji članovi društva, kao i hronični bolesnici, ali zagađenje utiče na sve građane, samo što su neki otporniji i posljedice zagađenja nisu odmah vidljive. Brojke o posljedicama zagađenja iz termoelektrana su alarmantne – upozorio je Dakić.

Naime, mreža udruženja HEAL (Health and Environment Alliance) je nedavno objavila studiju u kojoj su iznijeli podatke da termoelektrane u zemljama Evropske unije godišnje izazovu oko 23.300 preranih smrti, a da je finansijska šteta zagađenja oko 54,7 milijarde eura.

Ovo se odnosi samo na zagađenje iz termoelektrana na ugalj, zbog čega Dakić napominje da bi se ovome trebala dodati i zagađenja iz motornih vozila, kao i peći i kotlova za individualno grijanje, koji u BiH dodatno povećavaju zagađenje u urbanim sredinama.

Također, naglašava da se kritična zagađenja zraka u bh. gradovima mogu očekivati i u buduće posebno ukoliko se uzme u obzir koliko malo se na tom planu uradilo u posljednjih 15-ak godina.

– Štaviše, nadležne institucije kao da namjerno provode štetne aktivnosti ili propuštaju prilike da provode jeftine i korisne mjere na smanjenju uzroka zagađenja. Te mjere mogu biti raznovrsne, a ne treba ih ni izmišljati, već samo primijeniti mjere koje se već provode u mnogim gradovima u svijetu i dokazano su efikasne u borbi za smanjenje zagađenja – tvrdi Dakić.

Istaknuo je da se u tu grupu mogu uvrstiti mjere energetske efikasnosti zajedničkih i individualnih objekata za stanovanje, korištenje obnovljivih izvora energije, kvalitetan javni saobraćaj umjesto masovnog individualnog saobraćaja, zabrane saobraćaja za određene vrste vozila ili u određenom periodu, subvencije za uvođenje efikasnih kotlova za grijanje i toplotne izolacije te zaustavljanje uništavanja zelenih površina u urbanim sredinama. Ovo su samo neke od velikog broja dostupnih načina koje bi se morale provesti da bi proizvele efekat.

Na pitanje postoje li načini da se pređe na čistu energiju što bi doprinijelo smanjenju zagađenja, Dakić navodi da kao za većinu pozitivnih promjena u bh. društvu nedostaju znanje u nadležnim institucijama i politička volja da se započne jedan takav proces u kojem postoji niska šansa za koruptivne radnje.

– Zato se političari u vlasti mnogo lakše odlučuju za velike i skupe infrastrukturne projekte, koji u većini slučajeva imaju dugoročno negativne uticaje na životnu sredinu, lokalne zajednice, ali i buduće generacije. Da bi se započeo prelazak na čiste energije, moraju postojati planski dokumenti u čiju izradu su uključeni svi oni koji mogu doprinijeti realizaciji aktivnosti, a tu se misli na institucije, udruženja, privatni sektor, nezavisne stručnjake i građane – naglasio je Dakić.

Napominje da takvih primjera participativnog planiranja nema u sektoru energije u BiH, jer se svi oni “koji drugačije misle od političara koji odlučuju o pravcima razvoja relevantnih sektora, automatski isključeni iz čitavog procesa”.

– Dok na vlast ne dođu drugačiji političari ili ukoliko građani ne natjeraju neodgovorne političare da provode aktivnosti koje su dobre za njih i buduće generacije, naši gradovi će se gušiti u zagađenju, a posljedice će snositi oni koji su najmanje krivi za takvo stanje – zaključio je razgovor za Agenciju FENA Miodrag Dakić koordinator programa Energija i klimatske promjene iz Centra za životnu sredinu.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu