Izgradnja “˜zelenih”™ zgrada je neophodna kako bi stvorili ekološki održiv svijet za buduće generacije. Donosimo top 10 zelenih zgrada širom svijeta:

1)

Holy Wisdom Monastery.
Madison, Wisconsin’s Holy Wisdom samostan je ušao na brojne liste
“˜najzelenijih”™
zgrada u svijetu. Objekat je dobio najvišu ocjenu koju dodjeljuje US
Green
Building Vijeće – s 63 od 69 mogućih bodova. Å ta čini ovaj samostan tako
“zelenim”?
Samostan nudi parkiralište za efikasna vozila, dostupan zeleni krov,
nema
stalnog sistema za navodnjavanje, fotonaponske ćelije su dovoljne za
zadovoljavanje 13 posto svih energetskih potreba, 99 posto svih otpada
od
građenja i rušenja se reciklira, građevinski materijali su proizvedeni u
užoj
regiji, bambusni podovi, veoma efikasni prozori, te sistem za praćenje
isporuke
vanjskog zraka.

2)

Hydro Manitoba Place.
Manitoba u Winnipegu Hydro Place, Manitoba, Kanada je naveden kao
četvrti
najveći ekološki projekat u Kanadi u 2009. Više od 40 posto od ukupne
svjetlosti dolazi od sunca. Geotermalni sistem osigurava sve potrebe
grijanja i
hlađenja za zgradu. Ventilacijski sistem opskrbljuje urede svježim
zrakom. Kako
bi se zadržao višak kišnice, napravljena je optimalna izolacija kroz
tzv.
zeleni krov. Osim toga, zgrada je izgrađena u sprezi pasivne solarne
energije i
vjetra za hlađenje, grijanje, ventilaciju.

3)

India Tower. Indija Tower u
Mumbaiu ima vrlo zanimljiv dizajn koji izgleda kao da su slagane kutije
jedne na
drugu, ali zapravo simbolizira povećanje ekološke svijesti u cijeloj
zemlji. Zgrada
će biti napravljena na 74 sprata, a svaki blok će imati posebnu namjenu
kao što
su uredi, stambeni dio i drugi poslovni prostori. Dizajn zgrade
uključuje solarno
sjenčenje, osvjetljenje, prirodnu ventilaciju, čuvanje kišnice i zelene
unutrašnjosti. To je jedna od najzelenijih zgrada u Indiji i postigla je
Gold standard Green Building Vijeća LEED.

4) Crystal Island. Crystal
Island u Moskvi će biti 450 metara visoka građevina s više od 25 miliona
metara
kvadratnih površine. To je samoodrživi grad s ekološki nastrojenom
tehnikom za
upravljanje i štednju energije. Objekat će emitovati jako malo
stakleničkih
gasova pomoću solarnih ćelija, kao i vjetroturbina koje se nalaze oko
zgrade
zajedno s velikim atrijima koji će se koristiti u regulaciji unutrašnje
temperature zraka u ekstremnim vremenskim prilikama koje su prisutne u
Rusiji.

5) Chicago Centar za zelene
tehnologije. Chicago Centar za zelene tehnologije je poznat po
različitim
samoodrživim značajkama koje su pomogle u postizanju Platinum LEED
statusa.
Zgrada koristi oko 40 posto manje ukupne energije od zgrada sa sličnom
strukturom. To su postigli sa velikom količinom solarnih ploča koje se
nalaze
na krovu, tendama i na žlijebu centra. Druge značajke uključuju 28
vertikalnih
bunara koji pomažu u regulaciji temperature dvostrukog izo stakla,
sistema
pametne rasvjete, podove od recikliranog stakla i otpadnog pluta kao i
činjenica da je 40 posto objekta izgrađeno s recikliranim materijalima.
Zeleni
krov apsorbira kišnicu i povećava izolaciju građevine.

6) Masdar. Grad koji emituje nula
emisija ugljičnog dioksida i bez otpada. U Masdaru neki vid javnog
prijevoza će
se nalaziti svakih 200 metara za osobni brzi tranzit, što je dobro jer
nije
dozvoljen ulaz automobila. U gradu će se nalaziti i veliki broj
vjetroturbina i
solarnih polja kako bi Masdar u Abu Dhabi bio u potpunosti samoodrživ.

7) BMW Welt. BMW Welt u
Minhenu je odličan primjer njemačke inženjerske genijalnosti. Njemačka
firma
Solarwatt je ugradila više od 3.500 solarnih ploča koje isporučuju 824
kWp. Tu
su i brojne čelične ploče koje su ugrađene uz krov koje pomažu pri
grijanju
kroz solarni dobitak. Solarna energija je također ugrađena u fasadu radi
kontroliranja klimatiziranog zraka a uz to objekat ima i prirodnu
ventilaciju.
Tu su i termički efikasne površine unutar zgrade kako bi se pomoglo u
održavanju konstantne toplinske udobnosti i kontrole temperature.

8) Predsjednička biblioteka
Clinton. Predsjednička
biblioteka Clinton i muzej u Little Rocku, Arkansas primila je LEED
Platinum
standard u novembru 2007. Od tada, biblioteka je uvela niz novih
“žzelenih”
značajki: vrtni krov koji će maksimizirati upotrebu kišnice i regulisati
temperaturu unutar objekta, ali će i apsorbirati emisije ugljičnog
dioksida, različite
mogućnosti recikliranja, sposobnosti za “žzeleno čišćenje”, tj. smanjenje
otpada
i program za kompenzaciju korištenja neobnovljivih izvora energije.
Budućim
planovima za biblioteku su i vjetroturbine i / ili fotonaponski sistemi.

9) Zeleni svjetionik. U Kopenhagenu
se nalazi Zeleni svjetionik koja je prva javna karbon neutralna zgrada.
Zeleni
svjetionik je smješten na Univerzitetu u Kopenhagenu i dizajnirala ga je
kompanija Christensen & Co u obliku sunčanog sata koji služi kao
centar
studentske službe. Svjetionik je pravi primjer drugim općinama da se
može
izgraditi karbon neutralan objekat. Zapravo više od 70 posto svih
energetskih
smanjenja je nastalo restruktuiranjem same zgrade, a ne upotrebom
tehnologija.
Niz “zelenih” mjera je provedeno kako bi se osigurala zdrava unutrašnja
okolina,
uključujući prirodnu ventilaciju i prirodnu rasvjetu putem krovnih
prozora, LED
svjetla sa solarnim panelima, solarna sjenila na prozorima, geotermalne
toplinske
pumpe, te sistem daljinskog grijanja.

10)
Bank

of America Tower.

Toranj
Bank of America u New Yorku je jedini neboder kojim je dodjeljen
Platinum LEED
status. Ovaj 54 spratni toranj je drugi po veličini u New Yorku,
a četvrti po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama. Toranj posjeduje
kogeneracijski sistem na sedmom spratu koji pohranjuje prirodnu toplotu,
koristi kišnicu i otpad, te je većina sirovina za izgradnju dolaze iz
lokalnih
izvora u okrugu od 500 milja od tornja.