Trend cijena energije

Trend cijena energije

Potražnja za električnom energijom iz godine u godinu sve više raste, a elektroenergetske mreže i dalje se šire. Osim samog povećanja tržišta, na cijenu energije utiču i mnogi drugi direktni i indirektni faktori o kojima možete nešto više pročitati u nastavku. Kada govorimo o cijeni energije mislimo na cijenu 1 kWh električne energije koji proizvede neka elektrana,

Potražnja za električnom energijom iz godine u godinu sve više raste, a elektroenergetske mreže i dalje se šire. Osim samog povećanja tržišta, na cijenu energije utiču i mnogi drugi direktni i indirektni faktori o kojima možete nešto više pročitati u nastavku.

Kada govorimo o cijeni energije mislimo na cijenu 1 kWh električne energije koji proizvede neka elektrana, uključujući troškove izgradnje elektrane i troškove održavanja i pogona elektrane. Sama cijena energije sastoji se od mnogo komponenti, a mogu se podijeliti na direktne i indirektne troškove.

Pod direktnim troškovima smatramo kapitalne troškove, tzv. CAPEX, i operativne troškove, tzv. OPEX. Kapitalni troškovi odnose se na izgradnju elektrane, a uključuju i plaćanje kamatne stope, dok su operativni troškovi zapravo troškovi održavanja, skladištenja otpada (ukoliko postoji), troškovi goriva, troškovi izdavanja potrebnih dozvola i sl.

Indirektnih troškova ima mnogo, a najčešće se dijele na socijalne troškove (posljedica ozljeda na radu ili zdravstvenih problema zbog emisija) i troškove očuvanja okoliša. Upravo zbog njihove nepredvidivosti teško ih je izračunati, no iskustva pokazuju da prelaze direktne troškove, nekada čak i preko nekoliko puta.

Možemo zaključiti da cijena energije nije fiksna vrijednost za određeni izvor energije, već ovisi o nizu čimbenika među kojima su lokalni politički i zakonodavni uvjeti, makroekonomski faktori, dostupne opcije finansiranja, te struktura tržišta i elektroenergetske mreže.

Uporedba cijene troškova za različite uvjete i različite izvore energije stvara kvalitetnu osnovu za određivanje dugoročnih energetskih odluka. No, upravo zbog velikog broja čimbenika koji utiču na cijenu, svaku procijenu treba sagledati s oprezom, te je prilikom usporedbe različitih izvora potrebno u obzir uzeti iste čimbenike.

U donjem grafu, prema podacima prikupljenim od strane OECD i BRICS zemalja, prikazani su troškovi električne energije dobivene iz različitih izvora energije u 2009. godini. Riječ je samo o direktnim troškovima.

Graf direktnih i indirektnih troškova za dobivanje električne energije iz fosilnih goriva, energije vjetra i nuklearne energije pokazuje velike razlike u ova tri najčešće korištena izvora, no možemo zaključiti da indirektni troškovi imaju ključnu ulogu kod fosilnih goriva, te uvelike mogu određivati cijenu energije iz nuklearnog izvora.

Razlike direktnih troškova odraz su različitih tehnologija koje se primjenjuju, odnosno same cijene izgradnje objekta potrebnog za iskorištavanje izvora. Najveće razlike u cijeni energije pronalazimo kod izvora koji dodatno koriste fosilna goriva; povećanje cijene goriva od 50% može povećati cijenu proizvodnje električne energije za više od trećine. Upravo zbog toga, izvori kao što je energija vjetra ili Sunčeva energija, koji ne koriste fosilna goriva, postaju sve zanimljiviji i korišteniji. Ista stvar vrijedi i kada govorimo o dodatnom porezu na emisije, s obzirom da ih ova dva izvora ne stvaraju.

Na slijedećem grafu kronološki je prikazana cijena nafte od 1974. godine do danas. Iz njega je lako vidljivo da cijena nafte ne pada, već gotovo konstantno raste, pa možemo zaključiti da je kod izvora koji koriste naftu teško očekivati smanjenje troškova proizvodnje energije.

Smanjenje troškova proizvodnje električne energije moguće je ostvariti razvojem tehnologije i razvojem materijala, ali važan čimbenik predstavljaju politika i zakonodavstvo, te poticaji koji se izdvajaju za određene izvore energije.

Obnovljivi izvori energije, posebice energije vjetra i Sunčeva energija imaju sve veću ulogu u proizvodnji električne energije, i potreba za njima sve više raste. Njihova velika prednost, kada govorimo o troškovima proizvodnje energije, nalazi se u činjenicama da za svoj rad ne koriste fosilna goriva, ne koriste vodu, te ne stvaraju emisije stakleničkih plinova.

Na webinaru održanom 24. oktobra, u organizaciji Elsevier-a i Renewable energy focus-a, Steve Sawyer, glavni sekretar GWEC-a, i Martin Bilhardt, predsjednik uprave u PNE, obradili su upravo ovu temu. Naglasak webinara bio je upravo na tome kako razvoj tehnologije, veća efikasnost u proizvodnji i bolji materijali mogu znatno smanjiti cijenu proizvodnje, a povećanje tržišta, veća konkurentnost i bolja zakonodavstva dodatno mogu pomoći u implementaciji obnovljivih izvore energije, ali i dugoročnom smanjenju i stabiliziranju cijena energije općenito.
Istaknuta je i važnost fokusa na nacionalna, odnosno regionalna tržišta i zakonodavstvo.

Kada govorimo o razvoju tržišta, važno je spomenuti velike pomake u Južnoj Americi, posebice Brazilu u kojem je čak 9 vodećih proizvođača vjetroegregata otvorilo svoje tvornice, te pomake u Aziji, posebice Japanu koji, nakon tragedije u Fukushimi, razvija iskorištavanje energije vjetra na moru. Prihvaćanje energije vjetra i Sunčeve energije kao sve uobičajenih izvora električne energije, te transformacija elektroenergetskog sustava vidljiva je u Danskoj, Å panjolskoj, Norveškoj, pa i Kini, a upravo to dodatno bi moglo uticati na pozitivne promjene na tržištu koje bi povećale konkurentnost i općenito smanjile troškove proizvodnje električne energije, zaključio je Sawyer.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply