U institucijama BiH preko 60 miliona KM otišlo za potrebe energije

U institucijama BiH preko 60 miliona KM otišlo za potrebe energije

Institucije BiH su, prema podacima iz konsolidirane bruto bilanse, u protekle četiri godine za potrebe energije izdvojile preko 60 miliona KM što znači da se godišnje za ove potrebe u prosjeku troši oko 15 miliona KM. Ako se uzme u obzir da institucije djeluju u uvjetima ograničenog proračunskog okvira sa jedne strane dok se sa

Institucije BiH su, prema podacima iz konsolidirane bruto bilanse, u protekle četiri godine za potrebe energije izdvojile preko 60 miliona KM što znači da se godišnje za ove potrebe u prosjeku troši oko 15 miliona KM.

Ako se uzme u obzir da institucije djeluju u uvjetima ograničenog proračunskog okvira sa jedne strane dok se sa druge strane za potrebe energije izdvajaju značajna sredstva, pitanje ekonomičnog i efikasnog trošenja proračunskih sredstava za potrebe energije će e u idućem periodu morati nametnuti kao imperativ.

Iz Ureda za reviziju javnih institucija BiH, koji je radilo analizu energetske efikasnosti (EE) u institucijama BiH, navode da su u ovoj oblasti uočeni određeni nedostaci prilikom finansijske revizije koji ukazuju na to da se u ovom području sredstva troše neekonomično i neefikasno.

Prema zapažanjima finansijske revizije, mehanizmi kontrole potrošnje energije nisu definirani kod većine institucija.

Revizori navode da većina institucija BiH nije čak pratila potrošnju energije na način da imaju uspostavljene evidencije o potrošnji energije po različitim parametrima.

“Većina ih nije provodila sveobuhvatne analize potrošnje energije sa ciljem identificiranja prostora za uštede. Neke od institucija BiH su poduzele mjere EE u sklopu ostalih aktivnosti, ali nisu mjerile ostvarene uštede”, navode revizori.

Napominju da ni prilikom zakupljivanja objekata za institucije nisu razmatrale energetska svojstva objekata, niti su prilikom pripreme projekata izgradnje i rekonstrukcije objekata zahtijevale izbor građevina odnosno građevinskih elemenata na temelju analiza isplativosti koje bi pored početnih troškova uzimale u obzir i buduću potrošnju energije.

Napomenimo i to da je BiH kao članica Energetske zajednice i zemlja sa statusom potencijalnog kandidata za članstvo u EU, preuzela obvezu implementacije direktiva EU u području EE.

U Skladu sa preuzetim obvezama mi smo u obavezi smanjiti ukupnu potrošnju energije za 9% do kraja 2018. godine.

“Kako bi se postigao ovaj cilj, svi nivoi vlasti u BiH su u obavezi provesti niz mjera”, navode revizori. Neke od ovih mjera, navode iz Ureda za reviziju javnih institucija, se odnose i na same institucije. Konkretno, institucije BiH su odgovorne za koordinaciju aktivnosti, planova entiteta i međunarodnih organizacija u području EE.

”Također, direktivama se posebno naglašava uloga javnog sektora u smislu da javni sektor treba služiti kao primjer. S tim u vezi, od javnog sektora se traži poduzimanje mjera za unaprjeđenje energetske efikasnosti”, ističu revizori.

Na tragu gore navedenih politika pojedina tijela uprave u BiH su donijela planove ukojima su definirala konkretne mjere sa ciljem smanjenja potrošnje energije, a što u konačnici treba doprinijeti i smanjenju proračunskih izdvajanja za ove potrebe.

Sa ciljem povećanja EE u objektima koje koriste za svoje potrebe institucije BiH trebaju pratiti potrošnju energije po više različitih parametra, provoditi analize potrošnje svih oblika energije sa ciljem identificiranja prostora za uštedama te izraditi i provoditi planove mjera EE.

Tako recimo, prilikom nabave IT opreme, zamjene postojeće ili instalacije nove rasvjete institucije trebaju razmatrati i energetska svojstva opreme odnosno rasvjete, te poduzeti aktivnosti kojima će osigurati racionalno korištenje energije od strane svojih zaposlenih.

Nakon poduzetih mjera, institucije trebaju mjeriti ostvarene uštede uzimajući u obzir parametre koji mogu da utiču na količinu potrošene energije. Također, revizori preporučuju da prilikom zakupljivanja objekata razmotre i energetska svojstva objekata, te da eventualno prilikom pripreme projekata gradnje i rekonstrukcije objekata osiguraju izbor građevina, odnosno elemenata građevina sa pripadajućom instalacijom i opremom na temelju analiza isplativosti koje će osim početnih troškova investicije uvažavati i buduću potrošnju energije.

Primjer Beča: Dobra metoda ozeljenjavanje zidova

Kako institucije mogu biti primjeri uvođenja energetske efikasnosti pokazuje bečko komunalno poduzeće koje je davno prepoznalo važnost provođenja tih aktivnosti. Tako su oni išli sa ozeljenjavanjem zidova i krova vlasitite zgrade kako bi ljeti manje trošili energije za hlađenje, a zimi za grijanje. Ovaj trend nije prisutan samo kod institucije nego i kod većine građana Beča koji imaju veoma razvijenu svijest o potrebi energetske efikasnosti i smanjenja emisije CO2-od sve veće korištenja bicikala do instaliranja solarnih panala korištenje toplotne energije.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply