U zaštićenim područjima Balkana planirana gradnja 2.700 mini hidroelektrana

U zaštićenim područjima Balkana planirana gradnja 2.700 mini hidroelektrana

Studija o izgradnji budućih malih hidroelektrana i njihovih brana u koritima rijeka na teritorijama zaštićenih prirodnih područja na Balkanu nastala je u okviru projekta "Plavo srce Evrope". Predviđa se izgradnja oko 2.700 hidroelektrana u narednom periodu, a rijetke rijeke će ostati netaknute.

Studija se zasniva na integrativnoj studiji “Plavo srce Evrope” iz 2012. godine koja je uključivala detaljan popis postojećih i planiranih hidroelektrana i početni pregled zaštićenih područja, a koja je potrebna za procjenu vrijednosti očuvanja balkanskih rijeka.

Izvještaj istražuje tačan položaj planiranih hidroelektrana u zaštićenim područjima. Studija obuhvata područja Srbije, Crne Gore, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Makedonije, Albanije, Bugarske, sjevernobalkanski prostor Grčke i evropski dio Turske.

U početku, postojeći podaci o zaštićenim područjima sistematski su ažurirani i kategorisani na osnovu različitih podataka koji su dobijeni iz evropskih izvora, od međunarodnih organizacija, iz regionalnih programa ili nacionalnih istraživanja.

Poslije razmatranja sadržaja i strukture nekoliko setova podataka, nacionalni parkovi su obrađeni na osnovu nacionalnih i međunarodnih podataka. U većini slučajeva, različite međunarodne kategorije su zaštićena područja, prirodni rezervati ili nacionalni parkovi u skladu sa nacionalnim zakonom i mrežom Natura 2000.

Predviđeno je da bude izgrađeno oko 2.700 hidroelektrana u narednom periodu, a rijetke rijeke će ostati netaknute.

Od 1.970 hidroelektrana koje su u aktuelnoj bazi podataka, 1.640 su u fazi analiza i planiranja, 298 već je izgrađeno, a 32 su u izgradnji.

Činjenica je da mnoge rijeke, klisure i divni predjeli još nisu zaštićeni u centralnom dijelu Balkanskog poluostrva.

Na Balkanu zaštićena područja pokrivaju od 10 do 15% ukupne površine. Čak 32% novih projekata o hidrolektranama odnosi se na strogo zaštićena područja, a 17% na druga zaštićena područja.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply