Vjetroelektrane od drveta

Vjetroelektrane od drveta

Proizvodnja i korištenje postrojenja koja proizvode električnu energiju iz snage vjetra u stalnom je porastu. Ovoj činjenici raduju se i proizvođači čelika. No firma TimberTower iz Hannovera ima novu ideju: gradi vjetrenjače od drveta. Drveni tornjevi sa propelerima već su prošli tehnički pregled; 2011. je postavljen prototip takve vjetrenjače, a do sredine septembra biti će završen i

Proizvodnja i korištenje postrojenja koja proizvode električnu energiju iz snage vjetra u stalnom je porastu. Ovoj činjenici raduju se i proizvođači čelika. No firma TimberTower iz Hannovera ima novu ideju: gradi vjetrenjače od drveta.

Drveni tornjevi sa propelerima već su prošli tehnički pregled; 2011. je postavljen prototip takve vjetrenjače, a do sredine septembra biti će završen i jedan toranj visok 100 metara. Stručnjaci iz TimeberTowera napominju kako drvo ima niz prednosti. Na primjer, od drveta se mogu graditi puno viši tornjevi nego od čelika ili betona. Na lokaciji 100 metarskog tornja gradnja napreduje – stiglo se do polovice, to jest visine od 60 metara. Konstrukcija izgleda krajnje neupadljivo; svijetlosive je boje i ništa ne ukazuje da je od drveta. “žBoja je takva zato što smo površinu drveta oblijepili specijalnom plastičnom smjesom koja toranj štiti od nevremena”, kaže Holger Giebel, direktor TimberTowera.

 “žOno što ovdje vidimo”, kaže Gibel, “žje građevinska konstrukcija pomoću koje se toranj montira. To znači da će toranj kasnije nositi samo ove vanjske ploče, no da bismo ih montirali potreban nam je kostur građevine, a to je ova konstrukcija u sredini.” Sljedeći dio te konstrukcije već se nalazi pored tornja. Narednih dana, ogromna dizalica će ga podići i postaviti na vrh postojeće konstrukcije. Tamo će ga potom fiksirati i obložiti pločama od smreke. Toranj će biti visok 100 metara, a osim 1.5 MW generatora i rotora, svi njegovi dijelovi biti će od drveta.

Drvo kao građevinski materijal ima mnogo prednosti, navodi Holger Giebel: “žÃˆelični tornjevi ne mogu biti viši od 110 metara. Ako bismo htjeli da budu viši, morali bismo prvo napraviti postolja koja su viša od 4 metra i 20 centimetara. A ona pak ne bi  mogla proći ispod nadvožnjaka na njemačkim autocestama.” Drugi je slučaj sa tornjevima od drveta koji se kompletno montiraju na licu mjesta. Transport pojedinih dijelova cestama mnogo je lakši od transporta čeličnih dijelova. Već se planira gradnja drvenog tornja koji će biti visok 140 metara u Nienburgu pored Hanovera.

Ovaj div proizvoditi će 30 do 40 posto više struje nego drugi tornjevi, a njegova gradnja košta 10 do 20 posto manje od gradnje čeličnih tornjeva. Cilj je da se dobije cijena struje od pet centi po kilovatsatu – što je gotovo jednako povoljno kao struja koju proizvode nuklearne elektrane.

[DW/croenergo]

Komentari

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Komentari

%d bloggers like this: