WWF: EU podupire energetske projekte koji štete ljudima i okolišu na Zapadnom Balkanu

WWF: EU podupire energetske projekte koji štete ljudima i okolišu na Zapadnom Balkanu

Nevladine organizacije iz cijele regije izrazile su ozbiljnu zabrinutost oko liste 35 prioritetnih energetskih projekata [1] Energetske zajednice [2] usvojene prošlog četvrtka na sastanku u Beogradu. Odluka EU da podrži projekte koji su u sukobu sa ciljevima EU na području okoliša i klime, ozbiljan je udarac vjerodostojnosti EU kao pozitivne snage za zaštitu okoliša i

Nevladine organizacije iz cijele regije izrazile su ozbiljnu zabrinutost oko liste 35 prioritetnih energetskih projekata [1] Energetske zajednice [2] usvojene prošlog četvrtka na sastanku u Beogradu. Odluka EU da podrži projekte koji su u sukobu sa ciljevima EU na području okoliša i klime, ozbiljan je udarac vjerodostojnosti EU kao pozitivne snage za zaštitu okoliša i zdravlja ljudi u zemljama zapadnog Balkana, kažu nevladine organizacije.

Većina odobrenih projekata su ekološki i društveno štetni projekti elektrana na ugalj i velikih hidroelektrana. Nevladine organizacije ističu da je EU odobrila izbor projekata, koji su u sukobu s ciljevima Europske unije na području zaštite biološke raznolikosti i smanjenja emisija CO2.

“žDuboko smo zabrinuti zbog nekoliko hidroenergetskih projekata u BiH i Hrvatskoj koji su dobili potporu Energetske zajednice i EU. Ovi će projekti imati značajne okolišne i društvene uticaje, stoga će WWF apelirati na nadležne domaće i europske institucije da ponovno pregledaju popis i eliminiraju projekte koji nisu u skladu sa EU direktivama”, rekao je Zoran Mateljak iz WWF-a.

“žVrlo je razočaravajuće da je tijelo koje podupire EU kao prioritetne projekte odabralo one koji su u izravnom sukobu s dugoročnim klimatskim ciljevima Europske unije i koji ugrožavaju zdravlje lokalnog stanovništva, uključujući tri elektrane na lignit Kolubara B i Nikola Tesla B3 u Srbiji te Kosova e Re na Kosovu [3]”, dodala je Pippa Gallop iz CEE Bankwatch Network.

Razvoj i implementacija odabranih projekata Energetske zajednice bit će prioritet tokom narednih godina, a finansirani bi trebali biti od strane EBRD-a i EIB-a. Problematično je da su neki od projekata usmjereni isključivo na izvoz električne energije umjesto zadovoljavanja domaćih potreba, dok će drugi produžiti ovisnost regije od uglja.

“žEU povjerenik Oettinger podupire projekte koji preusmjeravaju čistu energiju iz Balkanu na EU tržišta, ostavljajući naše građane sa posljedicama prljavog uglja. Iskreno se nadamo da ovo nije početak nove energetske strategije EU, koja iskorištava lokalne resurse država kandidatkinja za ispunjavanje vlastitih ciljeva na području obnovljivih izvora energije”, rekao je Garret Tankosić Kelly iz SEE Change Neta.

Nevladine organizacije pozivaju EU i specifično povjerenika Oettingera da osigura da se pitanja okoliša i zdravlja ljudi uzmu ozbiljno u odlukama oko razvoja energetske infrastrukture u regiji. “žPredstavnici Energetske zajednice izjavili su da će projekti koji ne ispunjavaju standarde EU biti izbrisani s liste prioritetnih projekata, i držati ćemo za riječ povjerenika Oettingera i predsjednika  Barrosa da se to obećanje i ostvari”, zaključuju udruge.

Među najkontroverznijim projektima su:

Hidroelektrane Dabar i Dubrovnik II, BiH i Hrvatska

Izgradnja novih hidroelektrana u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini (HE Dabar i HE Dubrovnik II) je vrlo složen prekogranični projekt koji prikuplja vodu iz sliva Neretve i Trebišnjice te ih preusmjerava na obalu, zaobilazeći područja koja obično dobiju te vode preko podzemnih veza. Ako budu realizirani u trenutnom obliku, ovi projekti će povećati zaslanjivanje na području delte Neretve i ugroziti poljoprivrednu proizvodnju u regiji, te izazvati presušivanje Parka prirode Hutovo Blato, močvare zaštićene Ramsarskom konvencijom i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu.

Termoelektrana na lignit Kolubara B, Srbija

Nova termoelektrana na lignit sa snagom 750 MW planira se izgraditi u Kolubari u zapadnoj Srbiji kako bi se iskoristile rezerve uglja u bazenu Kolubara. Termoelektrana će godišnje prouzrokovati milion tona dodatnih emisija CO2, dok će ukupne godišnje emisije tog postrojenja  premašiti 8 miliona tona, količina koja predstavlja otprilike 25 % ukupnih emisija CO2 trenutne proizvodnje energije u Srbiji.

Vjetropark Dajc – Velipojë, Albanija

Albansko Ministarstvo za zaštitu okoliša u više je navrata odbilo dati dozvolu za projekt jer se vjetropark nalazi u Ramsarskom području u blizini Skadarskog jezera. Vjetropark ne doprinosi razvoju obnovljivih izvora energije u Albaniji ili unutar elektroenergetskog sistema Energetske zajednice, i nije namijenjen zadovoljavanju domaćih potreba po održivoj energiji nego za izvoz energije u Italiju.

Hidroenergetski sistem na Drini, BiH/Srbija/Crna Gora

Hidroenergetski sistemi Gornja i Srednja Drina koje čini ukupno 7 hidroelektrana ozbiljno će ugroziti hidrologiju prekrasne rijeke Drine, uključujući i neke od najvrednijih područja biološke raznolikosti poput rijeke Tare i njenog kanjona. U isto vrijeme, ovi projekti će imati nepopravljive negativne utjecaje na lokalne zajednice koje žive pokraj rijeke. Lokalna i nacionalna ekonomija neće imati velike koristi od energije proizvedene u tim hidroelektranama, iako će one predstavljati velik teret za državne proračune Srbije i BiH, jer će se većina energije izvoziti u Italiju, još posebno u slučaju hidroelektrana na Srednjoj Drini.

Dalekovod Pljevlja – Lastva, Crna Gora i Italija

Ovaj dalekovod treba se priključiti na podvodni energetski kabal između Italije i Crne Gore, i imati će značajne uticaje na okoliš, a neki dijelovi zemlje će se zauvijek promijeniti. S gotovo sigurnim stečajem tvornice aluminija KAP kao najvećeg potrošača električne energije u zemlji, Crna Gora može zadovoljiti sve domaće potrebe, pa su svi novi projekti isključivo orijentirani na izvoz, što otvara pitanje kakve će koristi od ovih projekata imati stanovnici Crne Gore.

Komentari

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Komentari

%d bloggers like this: