Za čistije kilovate energije 700 miliona KM

Za čistije kilovate energije 700 miliona KM

Bosna i Hercegovina je obavezna da izradi Nacionalni plan za smanjenje zagađenosti zraka u skladu sa Direktivama EU o Smanjenju emisija iz velikih postrojenja za sagorijevanje. PREDNOSTI NERP-A Iako plan, poznatiji kao NERP treba biti dostavljen Energetskoj zajednici do 31.decembra 2015. godine, ukoliko BiH želi ostati na regionalnom tržištu električne energije na terenu cijeli proces

Bosna i Hercegovina je obavezna da izradi Nacionalni plan za smanjenje zagađenosti zraka u skladu sa Direktivama EU o Smanjenju emisija iz velikih postrojenja za sagorijevanje.

PREDNOSTI NERP-A

Iako plan, poznatiji kao NERP treba biti dostavljen Energetskoj zajednici do 31.decembra 2015. godine, ukoliko BiH želi ostati na regionalnom tržištu električne energije na terenu cijeli proces prema mišljenju stručnjaka ide sporije, dok kroz dimnjake naših termoelektrana u atmosferu izlaze mnoge otrovne i opasne supstance: sumpor dioksid (SO2), azotni oksidi (NOx) i čvrste čestice (prašina). Trenutne emisije sumpor dioksida u BiH su oko 270.000 tona godišnje, a poslije implementacije NERP-a emisije će se smanjiti na 15.000 tona do kraja 2027. godine.

Stručnjaci smatraju kako prednosti implementacije NERP-a za zdravlje ljudi i okoliša znatno premašuju investicione troškove i upravo je ovo razlog zašto bi Bosna i Hercegovina trebala implementirati NERP.

Predsjednik naučno-stručnog odbora CETEOR-a Aleksandar Knežević za poslovni portal Akta.ba kaže kako je najveća ratna šteta BiH gubitak znanja. Smatra kako je pitanje da li znamo proizvoditi električnu energiju, da li smo organizovani jer imamo stalno nove inpute koji se dogovaraju u drugim zemljama i koje prihvatamo kroz međunarodne sporazume misleći da se ide u Evropu tako da što prepisujemo direktive.

Smatra kako su termoelektrane na ugalj na liniji održivog razvoja BiH i tu postoje dva suprotstavljena zahtjeva – eksploatisati ugalj kao element razvoja u BiH ili slijediti politiku EU koja utiče na smanjenje potrošnje uglja. Tako da sve ovo nosi sa sobom veliki rizik.

“Entiteske vlade treba da su svjesne tog rizika i da upravljaju rizikom bilo da je to kroz pregovore sa Evropskom komisijom ili kroz kreiranje domaćih planova razvoja”, pojašnjava Knežević.

Ono što je jako bitno u cijeloj ovoj priči, jeste da ukoliko želimo ostati na regionalnom tržištu električne energije, potrebno je da do predviđenog roka Energetskoj zajednici predamo detaljan plan smanjenja emisije iz velikih ložišta koji se prvenstveno odnosi na dvije termoelektrane u FBiH, odnosno u Tuzli i Kakanju, sa ukupno sedam blokova, te dvije termoelektrane u RS-u, odnosno Gacko i Ugljevik.

TERMOELEKTRANE REGIONALNI ZAGAĐIVAČI

Na ovom putu Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) kroz svoj Projekat Investiranje u sektor energije pomaže državnim i entitetskim vlastima Bosne i Hercegovine i operatorima velikih postrojenja za sagorijevanje da pripreme Nacionalni plan (NERP) za smanjenje koncentracija zagađivača.

Fahrudin Kulić ekspert za energetiku USAID-a kaže kako najviše košta smanjenje emisija sumpor dioksida (SO2), odnosno oko 80 posto ukupne investicije u termoelekranama odpada na smanjenje SO2 kojeg upoređujući sa ostalim materijama najviše i emitujemo.

Pojašnjavajući rokove iz NERP-a Kulić kaže kako 1.1.2018. godine nije potrebno na terenu imati instalisanu opremu za smanjenje emisija, ali se mora pokrenuti plan implementacije i osigurati finansijska sredstva, dok se do 2027. godine moraju smanjiti emisije.

Ono što bi posebno trebali znati, jeste da sve termoelektrane zagađuju sve nas, jer Sumpor dioksid se širi na cijeli region zbog visokih dimnjaka i strujanja vjetrova.

“U toku desetogodišnjeg perioda trebale bi se dramatično smanjiti emisije zagađujućih materija iz termoelektrana u BiH što će imati veoma povoljan utjecaj na zdravlje ljudi i okoliš”, pojasnio je Kulić .

Rokovi su jasni i kažu kako će emisija sumpor dioksida na nivou BiH u 2026. godini iznosit oko četiri posto današnje količine. Azotni oksidi izbacivat će se u količini koja je za dvije trećine manja od današnje, dok će emisija čestica prašine iznositi sedam posto od sadašnje količine.

Svaki provođenje plana košta, tako da će proizvođači električne energije morat će uložiti mnogo novca u rekonstrukciju zastarjelih kapaciteta i gradnju novih. Prema procijenama stručnjaka sve ovo Republiku Srpsku će koštati oko 284 miliona KM, od čega za odsumporavanje 216 miliona KM, a Elektroprivrdu BiH 380 miliona KM.

Također, ovo će značiti i povećanje cijene KWh za krajnje korisnike, ali će sa druge strane liberalizacija i otvaranje tržišta električne energije spriječiti divljanje cijena.

Branislave Milekić, direktorica Elektroprivrede RS, kaže kako će ukupna neto vrijednost za projekte zaštite životne sredine do 2032. godine biti 474 miliona KM , potvrđujući da će to uticati i na cijenu električne energije na pragu elektrane.

INVESTICIJE

U termoelektranama ističu kako su počeli aktivnije raditi na smanjenju količine zagađujućih materija. Prvi čovjek RiTE Ugljevik Žiko Krunić smatra kako će provođenjem ovaj termoenergetski objekat biti najbolji u BiH, jer će emitovati najmanje štetnih gasova.

U termoelektranama u FBiH koje u ukupnoj proizvodnji struje učestvuju sa oko 70 posto, planiraju da u neke blokove investiraju, dok će neki biti zatvoreni.

Emir Aganović, savjetnik generalnog direktora EP BiH kaže kako će zagađivači prema Nacionalnom planu, morati da plate visoku cijenu, skoro 700 miliona eura za čistije kilovate struje. “SO 2 zahtjeva najviše finansijskih sredstava, međutim frapantna činjenica je da će 2026. godine emisija biti samo dva posto”, kazao je Aganović, napominjući kako su u Elektroprivredi BiH ponosni jer su već davno uspjeli svesti čestice i prašinu na prihvatljiv nivo i to je ono kako kaže što ljudi već vide, da iz dimnjaka više nema crnog dima. NOx je prepolovljen, te je na redu SO2.

Kako je izrada Nacionalnog plana za smanjenje emisija NERP-a i status njegove pripreme u Bosni i Hercegovini bitna obaveza, Američka agencija za međunarodni razvoj (USAID) Investiranje u sektor energije (EIA), u suradnji sa Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine organizovala je ove sedmice u Termoelektrani Ugljevik veliki okrugli stola pod nazivom “Smanjenje emisija iz velikih ložišta i usklađivanje sa Direktivama EU“, kao i edukaciju novinara koji su upoznati sa svim preprekama koje nam stoje na putu do ostvarenja NERP-a.

 

akta.ba

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply