Za vrelovod od Kaknja potrebno 230 mil KM – Grijanje u Sarajevu bilo bi 20% jeftinije

Za vrelovod od Kaknja potrebno 230 mil KM – Grijanje u Sarajevu bilo bi 20% jeftinije

Izgradnja vrelovoda Kakanj - Sarajevo, kojim bi se zagrijavali stanovi i javni objekti u Sarajevu, ali i u općinama koje se nalaze na ovoj trasi, a to su Visoko i Breza, trebala bi koštati blizu 230 miliona maraka, kazao je profesor Mašinskog fakulteta u Sarajevu Ejub Džaferović, vođa tima izrade studije izvodljivoti izgradnje spomenutog vrelovoda.

Ukupna investicija bi bila uvećana za oko 27 mil KM, koliko bi trebalo uložiti u prilagođavanje TE Kakanj za isporuku toplotne energije.

Već nekoliko decenija traje priča o izgradnji vrelovoda od Termoelektrane Kakanj do Sarajeva. Prema toj ideji, toplotna energija koja se dobija u toku procesa proizvodnje električne energije trebala bi se koristiti za zagrijavanje stanova i javnih objekata u Sarajevu. Trenutno se ova energija ne koristi ni za šta, odnosno ona se nepovratno gubi.

Kako bi se konkretizovala ova ideja, Elektroprivreda je angažovala tim stručnjaka koji su pripremili studiju izvodljivosti izgradnje vrelovoda.

– Studija je pokazala da ovaj vrelovod jeste ekonomski isplativ projekat, te da može zadovoljiti potrebe stanovništva za toplotnom energijom. Osim Sarajeva, njime bi se zagrijavali prostori u Visokom, Brezi, Varešu i Vogošći. Što se tiče Sarajeva, na ovaj toplovod bi bili priključeni svi objekti koji se trenutno nalaze u sistemu Javnog preduzeća Toplane, ali i javni objekti, koji trenutno imaju vlastite kotlovnice – istakao je Džaferović.

Ukupna dužina vrelovoda trebala bi iznositi nešto više od 85 kilometara. Magistralni dio vrelovoda trebao bi biti dug više od 46 kilometara. Ova dužina se odnosi na dionicu od Kaknja, odnosno od TE Kakanj, do Jošanice i dalje do Rajlovca i Vogošće. U Jošanici će se vrelovod granati na dva kraka. Jedan krak će voditi prema naselju Rajlovac i dalje do Halilovića, gdje će biti priključen na distributivnu mrežu. Drugi krak će voditi do nove toplinske podstanice kod Vogošće.

Na isključnim tačkama magistralnog voda nastavit će se takozvani granski vodovi, koji će biti dio ovog sistema, a zadatak granskih vrelovoda je da se toplinska energija iz magistralnog vrelovoda, prenese do toplinskih podstanica, preda potrošačima toplinske energije putem toplovodne mreže i nakon toga ponovo vrati do magistralnog vrelovoda i dalje do izvora. Ukupna dužina granskih vodova na području Sarajeva, te općina Breza i Visoko je oko 40 kilometara.

– Studijom je predviđeno da vrelovod krene iz TE Kakanj, u mjestu Ćatići, prelazi rijeku Bosnu kod TE Kakanj i nastavlja desnom obalom rijeke Bosne sve do mjesta Dobrinja u općini Visoko. Tu vrelovod prelazi ispod pruge i pruža se uz lokalni put R445 sve do mosta preko rijeke Bosne gdje prelazi na lijevu obalu i nastavlja uz Autocestu A-1 Sarajevo – Zenica do Jošanice. Trasa magistralnog vrelovoda u Jošanici na lokaciji Vogošćanske petlje se razdvaja na pravac “Rajlovac – Nedžarići”, te pravac “Vogošća – Zetra” – pojasnio je Džaferović.

Studijom je procijenjeno da bi izgradnja magistralnog vrelovoda od Kaknja do Sarajeva, uključujući i krakove prema Rajlovcu i Vogošći, trebala koštati oko 170 miliona maraka, dok bi cijena gradnje granskih vrelovoda u Sarajevu, Visokom i Brezi iznosila oko 60 miliona KM.

– Prema sadašnjim proračunima, cijena grijanja koju bi plaćali građani, kada bude realizovan projekat izgradnje vrelovoda, trebala bi biti za oko 20 posto niža od one koju sada plaćaju – dodao je Džaferović.

Prema njegovim riječima, toplotni gubici na trasi cijelog vrelovoda bili bi zanemarivi. Zahvaljujući korištenju takozvanih predizolovanih cijevi, ali i postavljanjem većeg broja toplotnih podstanica na trasi vrelovoda, projektovani pad temperature od početne do krajnje tačke magistralnog vrelovoda trebao bi iznositi 2,5 stepeni Celzijusa, odnosno u granskim vodovima temperatura bi trebala biti gotovo ista kao i na početnoj tački.

– Vrelovod bi bio zasnovan na principu kogeneracije, odnosno da se iz jednog energetskog izvora koristi više oblika energije, odnosno da se iz TE Kakanj, osim električne dobija i toplinska energija. Time će se povećati stepen iskorištenosti ovog energetskog izvora. Osim toga, korištenjem energije iz vrelovoda za zagrijavanje značajno će biti smanjeno zagađivanje zraka, što će posebno doći do izražaja u Sarajevu – dodao je Džaferović.

Napomenuo je i da je studijom planirano da 20 posto sredstava za izgradnju vrelovoda Elektroprivreda obezbijedi iz vlastitih sredstava, a 80 posto putem kredita. Gradnja vrelovoda trebala bi početi u naredne dvije godine, ali precizan datum još nije određen, piše Faktor.

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Leave a Comment

Your email address will not be published. Required fields are marked with *

Cancel reply