Zašto je Danska toliko uspješna sa obnovljivim izvorima

Zašto je Danska toliko uspješna sa obnovljivim izvorima

Pobornici obnovljivih izvora energije širom svijeta se ugledaju na Njemačku kada razmišljaju o tome u kojem smjeru bi se sektor obnovljivih izvora energije trebao razvijati. Njemačka pak često gleda i traži inspiraciju u Danskoj. Å ta Danci rade drugačije od ostalih? Njemačka i Danska su povijesno gledano puno električne energije proizvodili iz ugljena i obje države imaju ambiciozne

Pobornici obnovljivih izvora energije širom svijeta se ugledaju na Njemačku kada razmišljaju o tome u kojem smjeru bi se sektor obnovljivih izvora energije trebao razvijati. Njemačka pak često gleda i traži inspiraciju u Danskoj. Å ta Danci rade drugačije od ostalih?

Njemačka i Danska su povijesno gledano puno električne energije proizvodili iz ugljena i obje države imaju ambiciozne planove o prelasku sa ugljena na obnovljive izvore (Njemačka je u međuvremenu počela gasiti i nuklearne elektrane zbog Fukushime).

Danska trenutačno dobiva više od 40% električne energije iz obnovljivih izvora energije (naspram 25% koliko je Njemačka dobivala sredinom ove godine), te ujedno ima razvijenije projekte pametne mreže nego Njemačka. Jedan od primjera je EU projekt Eco-Grid na Danskom otoku Bornholm, koji  napravljen na način da pokaže Europi da može više od 50% električne energije dobiti iz “žpromjenjivih i manje predvidivih obnovljivih izvora” kao što su solar i vjetar. Projekt koji traje četiri godine je započet 2011. Bornholm koji ima 40.000 stanovnika dobiva 47% električne energije iz vjetra. Cilj ovog projekta nije samo upravljati potražnjom za električnom energijom u saglasju s opskrbom (kao što je npr. rad perilica za suđe kada je električna energija jeftina) nego dati finansijski poticaj obiteljima da to učine. U ovom slučaju može se uštediti i do 100 eura godišnje prilagodbom potražnje.

Još jedna velika razlika između Njemačke i Danske se očituje u tome da Njemačka nema jednu državnu elektroprivredu. Rezultat toga je da Njemačka ima mnogo problema sa širenjem mreže za obnovljive izvore zato što elektroprivrede moraju koordinirati razvoj, te pojedini operateri mreže mogu imati i nedostatak sredstava za daljnji razvoj. Danska je s druge strane efektivno nacionalizirala svoje mreže 2005., jedna je spojena sa Nordijskim sistemom a druga sa kontinentom, te su međusobno povezane. Iako postoje oprečna mišljenja da li bi Njemačkoj pomogla nacionalizacija mreža (u Njemačkoj ih je četiri), sam trend je trenutačno takav da vlada mora intervenirati jer tržište ne uspijeva riješiti probleme. Danska i brže razvija mrežu jer se ponajviše oslanja na podzemne kablove, pri čemu se zakopavaju 110 kV vodovi protiv čije izgradnje ima puno manje otpora javnosti u odnosu na gradnju nadzemnih dalekovoda.

Neki drugi dijelovi Danske energetske politike nisu tako poticajni za Njemačku. Danska je davno prešla sa feed-in-tarifa na tržišnu cijenu uz okolišnu premiju koja iznosi oko 0,013 eura. Na kraju treba reći da se Danska puno više oslanja na biomasu u kogeneracijskim jedinicama, te da takve jedinice mogu fleksibilno reagirati na potražnju jer se toplina jednostavno sprema (čime se smanjuje potreba za kompliciranim spremanjem električne energije). Također je važno napomenuti da Danska ima najskuplju električnu energiju na svijetu, ali je isto i jedna od najbogatijih zemalja u EU, a i na svijetu.

Komentari

Na temu energetska efikasnost u zgradarstvu

Komentari

%d bloggers like this: